Mnogi su to očekivali a analitičari, poput Irine Borogan, iznenađeni su samo načinom na koji je Jevgenij Prigožin izgubio život.

„To što je ubijen tako spektakularno je nešto novo", kaže Borogan za DW. Čak i ako sve okolnosti možda nikada neće biti razjašnjene, kaže ruska istraživačka novinarka.

Malo je onih koji sumnjaju da je Prigožin zaista mrtav. Ako definitivno jest, to se vjerovatno nije dogodilo slučajno. Velika je vjerovatnost da je riječ o naručenom ubistvu „po nalogu predsjednika Rusije Vladimira Putina", kaže za DW austrijski politički stručnjak i dobar poznavalac Rusije Gerhard Mangott. Mogući motiv mogla bi biti osveta za Putinovo poniženje tokom pobune u junu i „upozorenje kritičarima u redovima vodstva".

Pobuna protiv vojnog vrha – indirektno i protiv Putina

Prema službenim informacijama, šef zloglasne plaćeničke grupe Wagner navodno je bio u privatnom avionu koji se srušio u srijedu navečer (23.8.). Na popisu putnika bio je i zapovjednik plaćenika Dmitrij Utkin, po čijem je kodnom imenu „Wagner" ova grupa i dobila ime. Sve više je dokaza da je avion eksplodirao na letu od Moskve prema Sankt Peterburgu.

U posljednje vrijeme se činilo da je sukob između Prigožina i ruskog predsjednika riješen. Šef Wagnera se slobodno kretao i snimao video-zapise o navodnim novim akcijama svoje trupe, među ostalim i u Africi.

Krajem juna Prigožin je predvodio oružanu pobunu protiv vojnog vrha Rusije. Bez otpora je zauzeo sjedište vojnog zapovjedništva u Rostovu na Donu. S dijelom svoje privatne vojske marširao je prema Moskvi i oborio avion i helikopter koji su ga pokušali zaustaviti. Putin ga je nazvao izdajnikom. Do sukoba nije došlo, postignut je dogovor: Prigožinu je obećan imunitet u zamjenu za izgnanstvo u Bjelorusiju. Ali, on se vratio.

Incident je šokirao Rusiju. U jeku agresorskog rata protiv Ukrajine Prigožin je izazvao šefa Kremlja kao niko drugi – i to vojno. Vladimir Putin je tada satima djelovao slabo i nemoćno. Prije toga se Prigožin mjesecima javno sukobljavao s ministrom odbrane Sergejem Šojguom, bliskim Putinovim saradnikom, kao i s načelnikom glavnog štaba Valerijem Gerasimovim. Obojicu je optužio za nesposobnost u ratovanju. Prigožin je također indirektno napao i Putina, javno dovodeći u pitanje njegove razloge za rat.

Gotovo bez utjecaja na rat u Ukrajini

Nekada je bilo drugačije. Prigožin se smatrao lojalnim, a njegovi plaćenici su pomogli ruskoj vojsci u osvajanju teritorija u Ukrajini, posljednji put krajem maja u gradu Bahmutu. Putin i Prigožin se poznaju još od devedesetih godina. Prigožinu je bilo dozvoljeno da prvi osnuje privatnu grupu za teške i prljave operacije po nalogu Moskve – u Ukrajini, na Bliskom istoku i u Africi.

Prigožinove pristaše sada su vjerovatno frustrirane, predsjednik Putin ne mora se bojati druge pobune, kaže za DW Marina Miron, stručnjakinja sa Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL). Šef Kremlja je očigledno pronašao rješenje „za kontrolu grupe".

Stručnjaci smatraju da to neće utjecati na rat u Ukrajini. Prigožinova grupa Wagner je već oslabljena tokom teških borbi u proljeće, a sada je i bez vođe. Već́ tri mjeseca ruska vojska ratuje bez pomoći Wagnera i kako Putinov procjenjuje, u boljoj je poziciji nego ranije.

Putin i dalje uz Šojgua?

„Pitanje je što će biti s misijama Wagnera u Africi. Tamo je ta grupa obavila puno prljavog posla za rusku vladu i značajno ojačala utjecaj Rusije u afričkim zemljama", podsjeća Gerhard Mangott.

Također ostaje nejasno na koliko dugo će predsjednik Putin uspjeti ojačati svoju moć. To će ovisiti o daljnjem toku rata u Ukrajini.

Konačno, ostaje da se vidi i to hoće li šef Kremlja nastaviti podržavati svog ministra obrane Šojgua. Njegovu smjenu nije tražio samo Prigožin, već́ i razni radikalni nacionalisti i neki takozvani ratni blogeri. Njihova podrška ratu za Putina je važna. Zbog toga se ranije čak i osobno sastajao s nekima od njih.