Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici, iako je bilo predviđeno predloženim dnevnim redom, nije razmatralo Nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH, prenosi Fena.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Staša Košarac je nakon sjednice izjavio novinarima da je na kolegiju Vijeća ministara insistirao na tome da se povuče tačka kako je to pisalo u dnevnom redu - zakon o sudovima.

- Cijenimo da je sasvim druga formulacija prihvatljiva, to je zakon o sudu. Potpuno transparentno hoćemo da kažemo da iz domena akata koje treba da usvojimo iz domena pravosuđa, ne možemo razmatrati, i da je usaglašen, a znate da nije, zakon o sudu ni u jednom drugom aktu ako pritom nemamo pripremljen zakon o Ustavnom sudu BiH – kazao je Košarac.

Za nas je, dodao je on, prioritet zakon o Ustavnom sudu BiH.

- Na to nas obavezuju stavovi institucija Republike Srpske. Potpuno smo privrženi implementaciji zaključaka Narodne skupštine. U tom kontekstu, ne vidimo apsolutno nikakvu potrebu da parcijalno, iz aspekta pravosuđa i potreba donošenja određenih zakona koji proizilaze iz 14 prioriteta, prvo raspravljamo o zakonu o sudu, a da pri tome radna grupa još nije dostavila prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH – kazao je Košarac.

Vjerujem, naveo je on, da će radna grupa za pravosuđe, koja je u međuvremenu izvršila i dopunu sa kredibilnim članovima iz ustavno-pravnog dijelokruga, dostaviti Vijeću ministara u naradnih 15-20 dana taj novi tekst, odnosno novi tekst zakona o Ustavnom sudu.

- S obzirom na činjenicu da Ustavni sud nema svoj zakon, cijenimo da je to značajno važno, referirajući se na odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH – naveo je Košarac.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je nakon sjednice izjavio novinarima pak da usaglašavanja o zakonu o sudovima još traju, te da postoje dileme oko nadležnosti.

Ocijenio je da je ovo jako važan zakon i da nisu spremni na njegovo usvajanje sve dok dok u detalje ne definiraju da li je ta nadležnost ekvivalent ili je proširena "i da li je još uvijek funkcionalna kad je riječ o počinjenim krivičnim djelima u oba entiteta".

- Postoji i taj problem oko definicije privrednog kriminala, da li je on dovoljno dobro pozicioniran. I to su još uvijek dileme koje s našim ekspertskim timovima razmatramo prije konačnog usvajanja. Tu je problem formalan i sjedišta, u kojem nemamo ništa protiv da se ova institucija nalazi u bh. entitetu Republika Srpska. Naš je prijedlog Istočno Sarajevo radi funkcionalnosti, radi troškova, blizine zatvora i SIPA-e i nekih drugih institucija – kazao je Konaković.

Dodao je da kolege iz Republike Srpske traže da to bude Banja Luka i o tome se razgovara.

- Zato što još uvijek nismo uskladili sve detalje, nismo bili spremni danas razmatrati ili usvajati ovaj dokument i poslati ga u dalju proceduru – ustvrdio je Konaković.