U raspravama o njemačkom budžetu za iduću godinu više puta se govorilo o vanrednim vremenima i vanrednim političkim uvjetima. Nikada nije bilo toliko velikih kriza odjednom, tvrde zastupnici koji su već odavno u parlamentu.

Pandemija koronavirusa od 2020. do 2022., nakon koje je odmah uslijedio ruski napad na Ukrajinu i utječe praktično na sva područja politike. 

Taj rat traje već godinu i pol dana te mu se ne nazire kraj. U društvu se opaža svojevrsni učinak navikavanja. Krajem avgusta 2023., kada su istraživači javnog mnijenja ARD-ovog Deutschlandtrenda pitali njemačke građane koja su dva najhitnija problema s kojima se političari trebaju pozabaviti, samo devet posto je navelo rat u Ukrajini. U aprilu ih je bilo 25 posto, piše Deutsche Welle.

U politici je rat sada prvenstveno geopolitička i geoekonomska realnost s čijim se posljedicama Njemačka mora suočiti.

“Mnogi problemi koje imamo u ovom trenutku i dalje su uzročno-posljedično povezani s turbulencijama koje su nastale uslijed Putinovog užasnog agresorskog rata u Ukrajini”, rekao je ministar ekonomije Robert Habeck (Zeleni).

Kao i svi drugi ministri iz savezne vlade, i Habeck je morao objasniti parlamentu u prvoj sedmici zasjedanja Bundestaga poslije ljetne pauze na šta želi trošiti novac 2024. Prijedlog saveznog budžeta dolazi od ministra finansija Christiana Lindnera (FDP), koji želi masovno štedjeti i izbjeći nova zaduženja. Svaki resor bi trebao uštedjeti po 3,5 milijardi eura. Budžet za odbranu je isključen iz ovih mjera štednje i ne bi trebalo biti smanjenja daljnje podrške Ukrajini.

Pomoć Ukrajini je “u našem vlastitom političkom interesu”, rekao je Lindner u Bundestagu. I naglasio da se u toj zemlji vodi borba “za poredak mira i slobode u Europi u cjelini”. Daljnja podrška je čvrsto uključena u planiranje budžeta za narednih nekoliko godina. “Niko se ne treba zavaravati. Njemačka će biti tvrdokorna kada je riječ ovom sudbinskom pitanju”, istaknuo je Lindner.

Od početka rata u Ukrajinu se slila njemačka podrška u ukupnom iznosu od oko 22 milijarde eura – bilo je stanje u julu 2023. Osim toga, tu su i troškovi zbrinjavanja više od milion ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj, koje snose prije svega savezne pokrajine i općine. OECD procjenjuje godišnje troškove po glavi stanovnika na oko 11.300 eura.

Prioritet u Njemačkoj također ima i naoružavanje. Kada je kancelar Olaf Scholz (SPD) govorio o prekretnici na početku rata, najavio je poseban fond vrijedan 100 milijardi eura za potrebe njemačke vojske (Bundeswehr) i obećao da će dva posto BDP-a ubuduće biti ulagano u odbranu.

Ali, specijalni fond će biti potrošen najkasnije do 2027. godine, a to zna i kancelar. “Već danas je jasno da ćemo iz saveznog budžeta najkasnije od 2028. morati izdvajati dodatnih 25 milijardi, možda skoro 30 milijardi eura za Bundeswehr”, rekao je Scholz u Bundestagu.

No, hoće li porezni prihodi i dalje biti visoki kao do sada? Zemlja gubi ekonomsku moć, privreda se smanjuje. Njemačka je visoko razvijena industrijska zemlja koja još uvijek ima energetski intenzivnu industriju, rekao je ministar Habeck tokom rasprave o budžetu. “Ako izostane polovica energenata iz Rusije, onda će doći do skakanja cijena energije. A ako se polovica energije izgubi i mora se kupiti po višim cijenama, onda to naravno potiče inflaciju.”

Rast kamata je opterećenje i za budžet. Savezna vlada procjenjuje da će za tekuće kredite sljedeće godine biti potrebno 37 milijardi eura, deset puta više nego 2021. Ekonomska pomoć, kompenzacija inflacije, energetske subvencije – država je tokom kriznih godina značajno povećala zaduženja.

Da je bilo po želji stranke Zeleni i velikog dijela socijaldemokrata, Njemačka bi se nastavila zaduživati i 2024. No oni su morali prihvatiti diktat štednje svog koalicijskog partnera Slobodne demokratske stranke (FDP).

U raspravi o budžetu, za razliku od ostalih stranaka, zastupnici Ljevice i Alternative za Njemačku (AfD) ponovo su pozvali na obustavu isporuke oružja Ukrajini. AfD ide i korak dalje. Umjesto da se šalje novac u inozemstvo, ova djelomično desničarska ekstremistička stranka smatra da bi ga trebalo trošiti za Njemačku. Zato su zastupnici AfD-a još jednom u raspravi o budžetu pozvali na ukidanje njemačke razvojne pomoći.