"Sjedinjene Države zatražile su od Kosova i Srbije, uoči naredne runde dijaloga 14. septembra, posvećenost konkretnim obavezama u vezi sa sporazumom o normalizaciji odnosa dvije strane, kao i aneksom o njegovoj primjeni, izjavio je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar. Američki diplomata ukazao je da od Albina Kurtija, u nedavnom telefonskom razgovoru, nije dobio uvjeravanja da je posvećen primeni sporazuma o normalizaciji i njegovog aneksa, kako je predsjednik Vlade Kosova u ponedeljak objavio na društvenoj mreži „X“, objavio je Glas Amerike (VOA).

„A to, kada je riječ o kosovskoj strani, znači predstavljanje Nacrta Statuta Zajednice općina sa srpskom većinom. Kurti se nije obavezao da će to učiniti. U suštini onoga na šta se obavezao je da će prisustvovati sastancima u Briselu i ništa više od toga“, rekao je Escobar u intervjuu srpskom i albanskom servisu Glasa Amerike.

Kako je najavila Evropska spoljnopolitička služba (EEAS), kosovski premijer Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u Briselu će se sutra sastati sa posrednicima u dijalogu diplomatama Josepom Borrellom i Miroslavom Lajčakom a teme razgovora su primena Sporazuma na putu normalizacije, kao i aktuelna pitanja.

Escobar je podsetio da su već vidljive posljedice koje bi mogle nastupiti – ukoliko Kosovo i Srbija propuste priliku za normalizaciju odnosa.

"Riječ je o mjerama koje je uvela Evropska unija koje se ogledaju u nemogućnosti napretka u nekim od mehanizama pristupnog procesa – koje su prilično ozbiljne. Iako ih Kosovo označava kao sankcije – tu nije riječ o pravim kaznenim mjerama. Za Srbiju bi to također bilo veoma slično“, rekao je Escobar.

Kada je riječ o Kosovu radi se i o mogućnostima za nova priznanja, donatorske konferencije, strateški bilateralni dijalog sa SAD i bliski odnos sa NATO, dodao je.

"Nažalost, ukoliko ne bude napretka – sve to će biti propušteno ove godine. I za Srbiju će biti vrlo slično. Mislim da će Evropska unija željeti da vidi jasne signale o zainteresovanosti za primjenu sporazuma o normalizaciji dok budu razmatrali u kolikoj mjeri je Srbija napredovala u pristupnom procesu“, precizirao je Escobar.

Prema njegovim riječima, SAD nastavljaju snažnu podršku dijalogu, koji predvodi Evropska unija.

"Vidimo ga kao način za ostvarivanje mirnih i produktivnih odnosa između Kosova i Srbije. Imajući u vidu činjenicu da je u februaru i martu postignut važan dogovor o normalizaciji – strane u procesu želimo da zamolimo da ozbiljno shvate obaveze iz tog sporazuma kako bi napredovale u ispunjavanju postojećih i ranijih obaveza. Želimo da se napredak u okviru dijaloga i Ohridskog sporazuma ostvari tokom ove godine“, ukazao je Escobar, dodavši da se u četvrtak očekuje neki vid napretka.

Američki diplomata je rekao da je Ohridski sporazum, koji su strane postigle, veoma širokog obima i historijski, da se radi o istinskom sporazumu o normalizaciji po evropskim mjerilima, i prilici za napredak jer dvije zemlje proces integracija mogu da usklade sa evropskim strukturama.

"Dakle, objema zemljama pruža mogućnost da napreduju u ostvarenju strateških ciljeva – evropskih integracija. Međutim, od njegovog postizanja, bili smo svjedoci niza eskalacija i beskorisnih aktivnosti koje su stopirale napredak“, rekao je on.

Istakao je i da je potrebno prevazići sve izazove aktuelne od marta i izrazio uvjerenje da je to moguće.

„Nadamo se da će ispunjavanjem odredbi i rješavanjem otvorenih pitanja biti moguće zaključiti sve izazove u koje spadaju izbori, registarske tablice, lične karte i druge teme koje bi mogle biti izvor eskalacije. To je zaista važno zbog rješavanja čitavog spektra pitanja, rekao je on.

Escobar je podsjetio u čemu se ogledala eskalacija. Rekao je da su SAD prihvatle inauguraciju gradonačelnika poslije izbora na sjeveru Kosova na kojima je izlaznost bila tri posto, a bile su uvjerene da se neće preduzimati kontroverzne mjere.

„Međutim, uprkos obećanjima i našoj podršci Kosovu – bez koordinacije sa međunarodnom zajednicom, odlučili su da preuzmu neke od opštinskih zgrada. Ukazivali smo vlastima Kosova da nema potrebe za eskalacijom tenzija postavljanjem gradonačelnika u te zgrade. Kada je o srpskoj strani riječ, veoma smo zabrinuti zbog činjenice – iako je 90 posto demonstranata bilo mirno, zbog prisustva onih koji su bili veoma nasilni. Koji su došli pripremljeni da naštete policiji i KFOR-u, a u neredima su povređeni i pojedini novinari“, rekao je on.

Ukazao je da su SAD zabrinute zbog toga što na Kosovu nema koordinacije u vezi sa upotrebom jedinica specijalne policije, eksproprijacije i planiranog iseljavanja nekih od institucija iz Vladinih zgrada koje predvode Srbi.

„To su pitanja u vezi sa kojima bi trebalo voditi računa u kontekstu dijaloga. Pozivamo obje strane da sve to bude koordinisano sa međunarodnom zajednicom“, rekao je američki diplomata.

Rekao je da je pogrešna teza da Zapad prema Srbiji sprovodi takozvanu politiku umirivanja, i da pokušava da je privoli na svoju stranu na račun njenih susjeda.

"Takva teza se učestalo pojavljuje. Činjenično je pogrešna jer smo prihvatili i priznali ishod izbora na Kosovu – uprkos izlaznosti od 3 odsto. Saglasili se sa uspostavljanjem lokalnih vlasti i gradonačelnika. Pozdravili njihovu prijavu za članstvo u Vijeće Evrope i uvođenje vizne liberalizacije. Srbija, sa druge strane, ništa od toga nije podržala. Uz to sankcionisali smo šefa srpske Bezbednosno-informativne agencije. Tako da bih želio da znam, kako smo to prema tvrdnjama kritičara, podržali Srbiju? To je netačno i predstavlja dezinformaciju“, rekao je on.

Odgovarajući na pitanje da li bi najave da će u Srbiji biti uskoro održani izbori mogle da utječu na eventualni dogovor Kosova i Srbije Escobar je rekao da ne bi to trebalo da se dogodi.

„Sporazum nisu postigli Vučić i Kurti, već Srbija i Kosovo. Sporazumi ostaju na snazi bez obzira na to ko je na vlasti", rekao je on.

Po njegovim riječima potrebna je politička volja obje strane da sprovedu svoj dio sporazuma koji je već postignut, i da se tu radi o pravnoobavezujućim sporazumima za čiju primjenu su odgovorni pojedinci i vlade.

U osvrtu na izjavu šefa NATO da prema sporazumu Kosova i Alijanse iz 2013. u vezi sa razmještanjem Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) u sjevernom dijelu Kosova svaki potez uključujući raspoređivanje policije mora biti koordinisan sa NATO-om, Escobar je rekao da se radi o veoma važnom zahtjevu.

„Radi se o zahtjevu koji je veoma važan. Misija KFOR-a dijeli odgovornost za očuvanje bezbjednog okruženja na Kosovu. Isto važi za misiju Evropske unije, EULEKS. Nadamo se da kosovske vlasti vide međunarodnu zajednicu, posebno NATO, kao važnog partnera sa kojim treba da se konsultuje i koordinira. Nastavit ćemo da tražimo od Vlade Kosova da ostane u bliskom kontaktu sa NATO i KFOR na terenu. Važno je spriječiti bilo kakav vid pogrešnih procjena, rekao je on.

Rekao je da SAD podržavaju svaki način koji je u skladu sa Ustavom kako bi se održali izbori na sjeveru Kosova, i da traže od srpske strane da učestvuju na izborima ako budu raspisani.

Smatra da su ostavke gradonačelnika na sjeveru Kosova brži i bolji put nego prijedlog o peticiji kojim bi mogli da se smijene, i rekao je da SAD vrlo pažljivo prate situaciju.

U osvrtu na pregovore o novoj crnogorskoj vladi, Escobar koji je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, je rekao da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u tamošnjem političkom spektru.

„Međutim, vjerujem i da predsjednik (Jakov) Milatović i mandatar (Milojko) Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti.