Sumnjivi ugovori i zapošljavanja, netransparentni tenderi, višemilionski gubici. Revizorski izvještaji za Elektroprovredu HZHB i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar nisu pokazali ništa što javnost u Hercegovini već ne zna. Elektroprivreda je prošlu godinu završila s gubitkom većim od 81 milijun maraka, a bolnička dugovanja Mostar premašuju 93 milijuna. Unatoč tomu, nastavili su s istom praksom. Na izvještaje iz ovih preduzeća bez komentara.

Kako se poslovalo u prošloj godini i otkud gubici - ponajbolje oslikava činjenica da je Elektroprivreda HZHB, zbog nemogućnosti da proizvede dovoljno električne energije, određenu količinu struje kupovala. Tu ne bi bilo ništa sporno da ju nije prodavala po cijeni nižoj od kupovne. Pad prihoda nije omeo Elektroprivredu da u prošloj godini zaposli još ljudi, ali i u odnosu na godinu ranije poveća troškove plaća i ostalih primanja za više od sedam 7,4 milijuna KM.

“Ono što je meni upalo u oči je nekakav u Rodoču o kome smo mi pisali. Rektor Sveučilišta u Mostaru imao je obavezu adaptacije prostora. Elektropriovreda je uplatila avans od 600.000 maraka. Sveučilište nije adaptiralo prostor, a Elektroprivreda ne poduzima ništa. Zato što imamo kadroviranja stranke na svim razinama, a onda se događa da se ne štite interesi poduzeća”, navodi za Federalnu televiziju  Kristina Spajić Perić, novinarka portala Hercegovina.info.

Ne štite se interesi ni Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, koja godinama posluje u gubitku - u prošloj godini čak 93 milijuna maraka. I sam direktor Ante Kvesić izrazio je sumnju u neograničeno poslovanje ove ustanove. Prihodi u 2022. u odnosu na 2021. su manji za više od sedam milijuna maraka. Revizija je utvrdila da se, unatoč nelikvidnosti bolnice i nemogućnosti servisiranja obveza, i dalje upošljava, javne nabavke su netransparentne, deficitarnom kadru se mimo zakona obračunavaju plaće, a radnicima se ne uplaćuju doprinosi. Jedino onome tko ide u mirovinu.

“Zakon se krši u startu - od plaćanja zdravstvenih usluga, sklapanja ugovora od strane Zavoda. Tu se krši više zakona uz potvrdu same Vlade. Vlada je ta koja to treba kontrolirati preko Ministarstva zdravstva i ZZO-a. Čitav taj proces je protuzakonit”, ističe Marin Bago, predsjednik Udruženja građana za zaštitu kvalitete življenja Futura Mostar.

Iz Future su pokrenuli kaznene prijave zbog kriminala u zdravstvu u iznosu od 500 milijuna maraka, a i na sudu su sa ZZO-om HNK-a zbog ugovora sa zdravstvenim ustanovama. Oba revizorska izvještaja za Bagu nisu ništa novo, ali ga i dalje čudi gotovo nikakva reakcija pravosuđa.

“Iskušali smo to na svojoj koži u nizu primjera gdje smo tesirali pravosuđe - da je ono pod kontrolom politike na jasan, otvoren i brutalan način”, dodaje Bago.

“Mene ne zabrinjava ta revizija koliko me zabrinjava da se ništa nakon tih revizija neće ni promijeniti. Imamo revizorska izvješća, ona se slažu iz godine u godinu. Razlika je samo u nekoliko milijuna. U 2022. to je 81 milijun, dogodine će biti, možda, 70, sljedeće 90, ali se ništa suštinski ni u jednom poduzeću ne mijenja”, zaključuje Spajić Perić.

Revizori su utvrdili, uz ostalo, i da u SKB-u Mostar nema naznaka da bi se netko pozabavio sanacijskim planovima, a Elektroprivreda HZHB, unatoč značajnom odstupanju prihoda i rashoda u odnosu na planirane, nije revidirala ni usuglasila godišnji plan poslovanja.

Više u prilogu FTV-a.