Evropska unija mora radikalno izmijeniti sistem odlučivanja i finansiranja da bi 27-člani blok bio spreman do 2030. proširiti se na nove zemlje, ocjena je stručne analize koju su naručile vlade Francuske i Njemačke, prenosi Hina.

Trenutno osam država ima kandidatski status - Turska, Ukrajina, Moldavija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makednija te Srbija, a Gruzija i Kosovo potencijalni su kandidati.

"Iz geopolitičkih razloga proširenje zauzima visoko mjesto na političkoj agendi Evropske unije koja, međutim, još nije ni institucionalno niti politički spremna za to, stoji u izvješću koje je u utorak predstavljeno ministrima u Bruxellesu.

"EU treba odlučivati kvalificiranom većinom"

Dokument, u kojem stoji da ga ne treba promatrati kao stajalište Pariza i Berlina, navodi da bi EU trebala odlučivati kvalificiranom većinom umjesto  jednoglasno u nekim područjima.

"Institucije i mehanizmi odlučivanja nisu bili osmišljeni za skupinu od 37 zemalja članica i zapravo otežavaju proces odlučivanja i danas kada odluke u upravljanju kriza donosi blok od 27 zemalja", smatraju stručnjaci. 

Jednoglasno odlučivanje propisano je za pitanja iz vanjske i sigurnosne te porezne politike, u finansiranju EU-a, u nekim područjima pravosuđa i unutarnje politike te socijalne sigurnosti i zaštite. 

Neke vlade i stručnjaci već su kritizirali taj imperativ jednoglasja ocjenjujući da on uvelike usporava pa čak i blokira razvoj Unije, jer sve odluke u navedenim područjima moraju se svesti na najniži zajednički nazivnik.

S druge strane, ako se taj zakon promijeni, morat će se donijeti amandmani na ugovore EU-a, što bi bio dug i težak proces koji bi i sam zahtijevao jednoglasnost.

Nadalje, stručnjaci pozivaju na jačanje uvjeta da vlade država članica moraju poštivati vladavinu zakona i europske vrijednosti kako bi imale pravo na novac iz EU fondova. Tu preporuku valja gledati u kontekstu činjenice da se Bruxelles godinama bori s nacionalistički i autoritarno nastrojenim vladama Poljske i Mađarske.

Četiri razine evropske integracije

Dokument poziva EU da izmijeni svoje ugovore kako bi omogućio izdavanje obveznica te kako bi skratio proračunski ciklus sa sadašnjih sedam na pet godina za Evropsku komisiju i Evropski parlament. 

Proračun, koji sada iznosi oko 1 posto bruto nacionalnog dohotka, treba povećati kako bi odgovorio zahtjevima rastućeg broja zadaća kojima se EU bavi kao blok, a novi izvori prihoda trebali bi se stalno njima dodjeljivati. 

I na kraju stručnjaci zaključuju da bi nekim članicama EU-a trebalo dopustiti da međusobno tješnje surađuju, čime bi se formirale četiri razine europske integracije. Najdublja integracija bila bi unutarnji krug sličan eurozoni koja se koristi jedinstvenom valutom i putovnicom za šengenski prostor.

Druga razina bio bi sam EU, a širi krug činile bi pridružene članice koje bi sudjelovale na jedinstvenom tržištu EU-a robe i usluga i postupale bi po zajedničkim načelima EU-a.

Konačno, postojala bi Europska politička zajednica, forum koji je predložila Francuska i koji je lansiran lani, kao vanjska razina političke suradnje no koja nije vezana za pravo Evropske unije.