Lideri stranaka državne koalicije spremni su na novu rundu pregovora. Već ovog ponedjeljka. Domaćin susreta je Dragan Čović. Pitanja o kojima mora biti postignut dogovor je mnogo, konsezusa među liderima vrlo malo - posebno o temama najavljenima kao fokus razgovora, a to su zakon o sudovima i Izborni zakon. I jedno i drugo svojevrsni su uvjeti za dogovor o zakonima koje je pred BiH stavila Evropska unija. Sastanak dolazi u trenutku novih najava uvjetovanja i blokada iz RS-a. Ako pitate lidere, do sada urađenim su zadovoljni, ali i njima je itekako jasno da im prioriteti nisu isti.

Nakon održavanja sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH, Čović će u Mostaru primiti i partnere sa kojima čini većinu u državnoj vlasti. Posljednji sastanak u Sarajevu, gdje su domaćini bili predstavnici Trojke, nije iznjedrio nikakve dogovore. Učesnici ga nazvali pripremnim za ovaj u Mostaru na kojem su ključne tačke dnevnog reda, čini se, Izborni zakon i Zakon o Ustavnom sudu BiH.

„Mislim da ćemo doći vrlo blizu onih zakona koji se definiraju kao izborni zakon - jedan važan strateški za hrvatski narod, ali i uopće strateški, ali tako isto i Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine“, kazao je Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je kako će centar svih razgovora biti Ustavni sud i Izborni zakon: „Mislim da se nećemo moći kretati dalje dok ta dva pitanja ne riješimo. To nije nikakva prijetnja“.

Radne grupe za oba zakona su formirane. Zahtjevi iz RS-a za Ustavni sud jasni, ali još ne znamo koja rješenja predlažu iz Federacije. Izmjene Izbornog zakona najavljene su do kraja godine, a pojedini mediji su objavili da će lideri prvenstveno izmijeniti način biranja članova CIK-a BiH. Umjesto Zastupničkog doma BiH, sada će kandidate predlagati zajednička komisija oba doma državnog parlamenta. Zakon o sudovima sada ni ne spominju, a trebao je biti prioritet. Kaže - takav redoslijed prioriteta već je potpisan. Iz Trojke kažu da su spremni na pregovore, ali da neće pristati na uvjetovanja.

„Podsjetio bih Dodika i kolege partnere u vlasti da imamo potpisan stav na koji smo, predsjednici stranaka, stavili svoje parafe - dokument u kojem stoji da će zakon o sudovima biti usvojen. Dužni su to ili će na kraju izigrati to što su potpisali“, podsjeća predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, napominje kako, u ime Trojke, i sada dolaze kao što su dolazili na svaki sastanak: „Spremni da razgovaramo, spremni na kompromise, bez spremnosti da mi ucjenjujemo nekoga niti da neko nas ucjenjuje, spremni smo da tražimo rješenja oko svih otvorenih pitanja“.

Nikšić tvrdi da bi usvajanjem prioritetnih zakona, sa onim do sada usvojenim, pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom bili bliži. A očekuju uskoro i najavljenu novčanu pomoć za zemlje Zapadnog Balkana.

Predsjednik SNSD-a, čiji članovi u Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH ponovo uvjete jasno postavljaju i za prioritet stavljaju Zakon o Ustavnom sudu BiH, kaže da će tražiti da na dnevni red sastanka dodaju i donošenje zajedničke deklaracije o suverenosti BiH, koju će proslijediti na Parlamentarnu skupštinu BiH: „Stalno pričaju o teritorijalnom integritetu ovdje u Federaciji i suverenosti. Evo, ja ću predložiti tu deklaraciju o suverenosti. A to znači da nema visokog predstavnika, to znači da nema sudija Ustavnog suda. Ako hoćete suverenu. Ako nećete - onda priznajte da ste poltroni i onda priznajte da ste podanici, da niste suvereni“.

Sudbina deklaracije, diplomata u BiH, zakona o sudovima, zakona o sukobu interesa, zakona o Ustavnom sudu, Izbornog zakona BiH – ukratko, sudbina svih prioriteta u rukama je lidera vladajućih stranaka. Od njihove mogućnosti za dogovorom i rješenjima zavisi napredak Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji, dobijanje međunarodne pomoći, ali i način rada u državnim institucijama te na kraju, najvažnije, od njihovog dogovora zavisi i kvalitet života građana BiH.

Više u prilogu FTV-a.