Nakon iznadprosječnog toplog septembra, a ponegdje čak i rekordno toplog - i prognoze za oktobar su postojane u prilično velikoj vjerovatnosti nastavka iznadprosječne topline, a ni u novembru vjerovatno neće biti velike studeni, prognozirao je Zoran Vakula za HRT.

-Dok su mnogi prošlih dana i tjedana uživali u prevladavajuće suhom, sunčanom i toplom vremenu - s razmjerno malo kišnih dana za rujan, s većinom više sunčanih sati nego što je u rujnu uobičajeno, te s temperaturom zraka većinom višom ne samo od 20°C, nego i od 25°C, vjerojatno je malo tko razmišljao o iznimnosti tih meteoroloških uvjeta. A bili su iznimni, barem po srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, koja je u većini Hrvatske bila viša od prosječne iz razdoblja 1991.-2020. godina za čak 3 do 4°C!

Što nas čeka u oktobru

Kratkoročne prognoze za listopad upućuju na nastavak "rujanskog" vremena i sljedećih tjedan dana. Štoviše, prema dugoročnoj prognozi za sljedeća 4 tjedna prilično je mala vjerojatnost da će neki od tjedana biti hladniji od prosječnoga - ili drugim riječima - mala je vjerojatnost dugotrajnije hladnoće ili duljeg razdoblja temperature zraka niže od uobičajene za listopad.

Također je u prva dva listopadska tjedna mala vjerojatnost znatnije količine oborine ili drugim riječima - do sredine listopada kiša će vjerojatno i dalje biti razmjerno rijetka i ne obilna ili će čak izostati - velika je vjerojatnost nastavka razmjerno suhog razdoblja. U drugom dijelu listopada povećava se vjerojatnost za ukupne tjedne količine oborine oko prosječnih pa i veće, osobito na Jadranu i područjima uz njega.

I studeni bi mogao proći bez velike studeni

Pouzdanost dugoročnih prognoza za studeni je manja nego za listopad, ali je možda nekima ipak zanimljivo spomenuti kako su prognoze postojane te i dalje upućuju na povećanu vjerojatnost još jednog iznadprosječno toplog mjeseca, što znači da ni u studenom ne bi trebalo biti velike studeni, odnosno dugotrajnog razdoblja hladnoće neuobičajene za posljednji jesenski mjesec.

Pritom će ukupna količina oborine u studenome, ostvare li se trenutačno najvjerojatnije, ali ne i odviše pouzdane prognoze - u većini Hrvatske biti oko prosjeka pa i veća.

Kakva će biti zima

Prognoze za zimu, odnosno razdoblje prosinac - siječanj - veljača - daju povećanu vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka oko prosječne, većinom i malu višu, ali je zanimljivo primijetiti kako su i vrijednosti odstupanja od prosjeka i vrijednosti vjerojatnosti da će se to odstupanje dogoditi - znatno manje u usporedbi s onima za jesen. Ili drugim riječima, zima će vjerojatno biti primjerenija prosječnoj zimi, nego što će jesen biti oko prosječne jeseni.

Pritom je povećana vjerojatnost ukupne sezonske količine oborine barem malo veće od prosječne.

Ako se to ostvari - temperatura oko prosječne i višak oborine - povećava se "nada" mnogih i za snijeg, kaže Vakula i dodaje kako se to manje odnosi na prosinac, za koji je još razmjerno velika vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka od prosječne, a više na veljaču i posebice siječanj, zaključio je Vakula.

Vakula ipak napominje kako odstupanja ovise od mjesta do mjesta te kako dugoročne prognoze, unatoč željama, još uvijek imaju puno nedostataka, a nerijetko dođe do pogrešaka.