Općinsko vijeće Kakanj usvojilo je jednoglasno Odluku o davanju saglasnosti za uspostavu zaštićenog područja “Gornja Trstionica – Bukovica”, čime je napravljen značajan korak u zaštiti prirode, kako Zeničko-dobojskog kantona tako i Bosne i Hercegovine. Inicijativu za uspostavu službene zaštite ovog prostora pokrenuo je načelnik Općine Kakanj, Mirnes Bajtarević, na temelju istraživanja o prirodnim i kulturno-historijskim vrijednostima koje je naručila i financirala sama Općina Kakanj, prenosi Ljudski.ba.

Planirano zaštićeno područje obuhvata površinu od 55.108 hektara i uključuje vodotoke Bukovice i Trstionice s istoimenom prašumom, te Kraljevu Sutjesku kao lokalitet od posebnog kulturno-historijskog značaja.

Provedena istraživanja su pokazala bogat biodiverzitet i dobru očuvanost prašumskog područja uz prisustvo ugroženih, rijetkih i endemičnih vrsta, ali i visok stepen osjetljivosti i ranjivosti ekosistema. U analizama istraživanja je naglašeno je da će očuvanje i funkcionalnost prašumskog ekosistema biti ugroženi ako se ne osiguraju adekvatne mjere aktivne zaštite u susjednim ekosistemima. Budući da je Općina Kakanj posebno zainteresirana za zaštitu voda, važno je napomenuti da nalazi ispitivanja potvrđuju visok kvalitet vode, posebno u gornjem i srednjem toku Trstionice. I u konačnici, svakako treba istaknuti iznimne vrijednosti kulturno-historijskog naslijeđa prisutnog na ovom području.

Svjesni ovih činjenica, vijećnici Općinskog vijeća Kakanj nisu dvojili trebaju li uvažiti mišljenje struke, ali i zabrinuti glas naroda zbog potencijalnog zagađenja vodotoka kojeg bi mogle izazvati rudarske aktivnosti u susjednoj općini Vareš. Ovim postupkom Općina Kakanj je demonstrirala visoku svijest o potrebi zaštite prirode što se, nažalost, ne bi moglo reći za Grad Zenica. Iako su opterećeni sličnim problemima industrijskih zagađenja kao i općina Kakanj, ove sedmice je na dnevni red gradskog vijeća Zenica uvrštena tačka o zaštiti, ni manje ni više nego – dva stabla. Naime, umjesto da pokrenu proglašenje parka prirode Babino-Tvrtkovac površine 60 kvadratnih kilometara, što je i predviđeno Prostornim Planom grada, na svojoj sjednici 6.10.2023. Gradsko vijeće će raspravljati o zaštiti dva višestoljetna stable tise u naselju Pepelari, koja svakako pripadaju obuhvatu planiranog parka Babino-Tvrtkovac.

Iako je u Planu rada Gradskog vijeća za 2023. godinu predviđena “Inicijativa za pokretanje procedure za proglašenje Parka prirode “Babina-Tvrtkovac” s rokom januar-februar 2023., materijal za tu tačku još nikad nije došao na dnevni red vijeća. Unatoč brojnim apelima ekoloških udruženja, građanskim peticijama, ali i provedenim naučnim istraživanjima, lokalne vlasti nikada nisu pokazale niti najmanji interes za proglašenje zaštićenog područja “Babina-Tvrtkovac”. S druge strane, općina Kakanj je svojom Odlukom snažno demonstrirala važnost dijaloga i partnerstva između vlasti, organizacija civilnog društva i aktivista, za dobrobit svih građanki i građana te prosperitet lokalne zajednice u cjelini.

Odluka Općinskog vijeća Kakanj će tako biti proslijeđena Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, koja ima nadležnost za proglašenje zaštite, ali i osnivanje Javne ustanove za zaštićena prirodna područja. Ova ustanova bi, po uzoru na sličnu u Kantonu Sarajevo, upravljala prostorom “Gornja Trstionica – Bukovica”, kao i ostalim zaštićenim područjima, uključujući Spomenik prirode Tajan i Zaštićeno područje Zvijezda, čije je proglašenje već u kantonalnoj proceduri. Hoće li Vlada i Skupština Zeničko-dobojskog kantona pokazati odgovornost za zaštitu životne sredine ili od stabala neće vidjeti šumu tek ostaje da se vidi.

I tako, dok općina Kakanj čvrsto vjeruje da će proglašenje zaštićenog područja prirode “Gornja Trstionica-Bukovica” povećati obim turističke ponude i proizvoda, a time i broj uposlenih čime bi se omogućila samoodrživost zaštićenog prostora, Zenica se može samo nadati da će dva višestoljetna stabla tise u naselju Pepelari proizvesti dovoljno kisika za sve stanovnike grada.

Hoće li se građanke i građani Zenice zadovoljiti time, odnosno zaštitom samo dva stabla iza kojih se očigledno sakrio gradonačelnik Fuad Kasumović?

Pitanje je to na koje će morati odgovoriti sam gradonačelnik, saopćeno je iz Mreže za zaštitu prirode BiH.