Odluka je uslijedila nakon upita baronese Arminke Helić britanskoj vladi da li i na koji način prati sigurnosnu i političku situaciju u BiH i regionu, "te izazove Dejtonskog mirovnog sporazuma unutar i izvan Bosne i Hercegovine".

Dom lordova Parlamenta Velike Britanije raspravljat će 17. oktobra o situaciji u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu.

Odluka je uslijedila nakon upita baronese Arminke Helić britanskoj vladi da li i na koji način prati sigurnosnu i političku situaciju u BiH i regionu, "te izazove Dejtonskog mirovnog sporazuma unutar i izvan Bosne i Hercegovine". 

U pripremnom materijalu za raspravu analizirana je situacija u cijelom regionu zapadnog Balkana. Zanimljivo je da su britanske institucije u zapadni Balkan ubrojali i Hrvatsku. Zvanični Zagreb, međutim, sebe ne smatra dijelom ovog našeg regiona.

U dokumentaciji za raspravu navedeno je da "bez ponovnog angažmana transatlantskog saveza u BiH, korumpirane elite će nastaviti koristiti državne institucije kako bi dalje jačale nauštrb osnovnih sloboda bosanskih građana". 

"Ocjena nacionalnog demokratskog upravljanja u BiH opala je na 'konsolidovani autoritarni' nivo prošle godine [2022.] […] što odražava stalnu disfunkciju u svim bosanskim institucijama".

U daljoj ocjeni stanja u regionu, zvanični London koristio je stavove Freedo House-a.

"Politička polarizacija u Crnoj Gori, uglavnom oko pitanja nacionalnog identiteta, dovela je do sloma dvije vlade. Osim toga, zakonodavci su progurali zakone koji su podrili osnovna prava građana, dok je ustavnom sudu nedostajao kvorum da preispita kontroverzne mjere", stoji dalje u dokumentima.

U Sjevernoj Makedoniji je nastavljena "snažna politička polarizacija i parlamentarne blokade ometale donošenje zakona na državnom nivou". 

Albanija pati od "klijentelističke partijske politike" i "raširene korupcije". 

"Specijalni antikorupcijski sudovi u zemlji napravili su male korake u rješavanju korupcija tokom 2022., što je rezultiralo skromnim poboljšanjem u pokazatelju korupcije".

"Izuzetni napori kosovskog civilnog društva da izvrši pozitivne promjene politike u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem i etničkim podjelama bili su zasjenjeni tokom godine porastom nasilja na sjeveru sa većinskim srpskim stanovništvom, gdje uticaj i aktivnosti srpske vlade nastavljaju podrivati punu vlast Kosova".

Kada je Srbija u pitanju ističe se da se "opozicija vratila na političko polje nakon bojkota izbora 2020. godine, ali su predsjednički i parlamentarni izbori 2022. ponovo obeiejženi nepravilnostima, što je rezultiralo pobjedama aktuelnog predsjednika Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke". 

"Vučić je zadržao svoju vlast djelimično tako što se pozicionirao kao ključ domaće stabilnosti i regionalne sigurnosti, koristeći razne sebične krize da odvrati pažnju od kontinuiranog zauzimanja medija od strane njegove vlade i utišavanja kritičnih glasova u civilnom društvu. Pregovori između Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija traju, uprkos stalnim i upornim pokušajima američkih i evropskih izaslanika da riješe dugotrajni spor ovih zemalja oko suvereniteta Kosova". 

U pripremljenom materijalu navodi se i da SAD i Velika Britanija daju snažnu podršku visokom predstavniku Christianu Schmidtu kojeg ne priznaju Rusija i Kina. 

Schmidt je 'odstranjen' i iz entiteta Rs gdje se njegove odluke ne priznaju i ne provode. A to je antidejtonsko djelovanje, ocjena je iz dokumenta za raspravu 17. oktobra.

Poseban dio dokumenta odnosi se na ponašanje političkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika. 

Ističe se da je on pod dvostrukim sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i na "crnoj listi" Velike Britanje. Na njoj, kao i američkoj je i njegova najbliža saradnica Željka Cvijanović, a Amerikanci su nedavno uz nju stavili i još tri visoka zvaničnika entiteta Rs. 

U dokumentu se navodi ida "EU nije uvela sankcije u vezi sa nedavnim događajima koji potkovapavaju Dejtonski mirovni sporazum".

Ističe se i da Rusija snažno podržava Dodika, te da je on odlikovao Vladimira Putina.