Vlada Rumunije odlučila je da pošalje dodatni kontigent vojnika u međunarodnu misiju na Kosovu (KFOR) nakon nedavnih tenzija izmedju Srba i Albanaca i incidenta u mjestu Banjska, u kojem je poginulo najmanje četvoro ljudi, piše Balkanska bezbjedonosna mreža.

Rumunska vojska opredijelila je jedinicu ranga pješadijske čete da ojača KFOR u narednom periodu, čime se taj susjed Srbije pridružio nekim drugim NATO saveznicima koji će također uputiti dodatne snage na Kosovo.

Zvanični Bukurešt je do sada imao kontigent od ukupno 330 vojnika na Zapadnom Balkanu, od čega je 250 raspoređeno u Bosni i Hercegovini (BiH), gdje je Rumunija i pojedinačno gledano jedno od zemalja koje najviše doprinose misiji Eufor Althea.

Istočni susjed Srbije u toj misiji ima i svog načelnika štaba, koji je u rangu brigadnog generala, dok na Kosovu ima dodatnih 80 vojnika u KFOR-u.

KFOR trenutno ima 4.511 vojnika i starješina iz 27 NATO zemalja. To ga i dalje čini najznačajnijom oružanom formacijom na Kosovu.

Najava jačanja rumunskog kontigenta iz sastava KFOR-a dolazi u trenutku jačanja tenzija usljed oružanog incidenta u varošici Banjska, na sjeveru Kosova uz administrativnu liniju prema Novom Pazaru.

U tom sukobu, koji se pod nejasnim okolnostima dogodio 24. septembra, po zvaničnim informacijama poginuo je jedan kosovski policajac i najmanje trojica Srba, koji su djelovali u do sada nepoznatoj paravojnoj formaciji koju je lično predvodio nekadašnji potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić.

Nakon toga, uslijedilo je slanje dodatnih efektiva Vojske Srbije u rejon Kopnene zone bezbjednosti sa Kosovom, što je izazvalo dosta bure ne samo u kosovskoj javnosti, već su određena upozorenja stigla iz SAD i Evropske unije.

NATO je odlučio da hitno pošalje pojačanje za KFOR a među prvima su se za slanje vojnika odlučili Velika Britanija i Njemačka.

Velika Britanije je odlučila da pošalje 200 pripadnika Prvog bataljona Kraljevskog puka princeze od Walesa, koji će pojačati dosadašnji kontigent od 400 pripadnike oružanih snaga te zemlje.

Zvanični London tako se prvi odazvao posebnom zahtjevu vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu američkog generala Krisa Kavolija. Prema navodima medija, pozivu se prvobitno odazvala i Njemačka, ali se u ovom trenutku čini da se ta najava ipak neće realizovati.

Tri vladajuće stranke u Njemačkoj - Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali, izjasnile su se za jačanje mirovne misije KFOR, u kojoj se već nalazi 85 vojnika iz te zemlje.

Mandat, koji je Bundestag posljednji put produžio u maju, predviđa da na terenu može da bude do 400 njemačkih vojnika. U međuvremenu, preovladao je stav da, uprkos napetoj situaciji izazvanoj i gomilanjem srpskih trupa u rejonu administrativne linije prema Kosovu, trenutni sastav KFOR-a ipak ima dovoljno resursa da ispuni svoj mandat, pa je Njemačka odustala od slanja pojačanja.

"Njemačka neće povećavati kontigent Bundeswhera u okviru KFOR-a, uprkos napetoj situaciji na Kosovu", rekao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane Mihael Štempfle.

Ranije, kao odgovor na tenzije u maju oko preuzimanja zgrada lokalne samouprave na sjeveru Kosova, KFOR je već rasporedio 500 turskih vojnika iz operativnih rezervnih snaga za Zapadni Balkan, a također je podigao pripravnost za dodatni bataljon.

U međuvremenu, turski bataljon je zamijenjen trupama iz Grčke i Bugarske.