Piše: Darko Omeragić

Krajem prošlog mjeseca član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio je u proceduru prijedlog državnog zakona o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini. Znao je, dakako, Bećirović da njegov prijedlog neće naići na plodno tlo u bh. entitetu RS i kod ministara u Vijeću ministara BiH koji dolaze iz tog entiteta, a posebno kod resornog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca (SNSD) koji vjeruje samo u sud svoje partije i "svog" predsjednika Milorada Dodika, ali je ipak postupio ispravno i u namjeri da pitanje gasa dovede u zakonski okvir.

Košarac ni ovaj put nije propustio priliku da u prvi plan istakne Dodikov stav rekavši da takav prijedlog neće podržati jer "predstavlja grubi napad na ustavne nadležnosti RS-a". Stav Milorada Dodika o ovoj temi je poznat od ranije i može se reći da je takav kao da je definisan u Moskvi i u Putinovom kabinetu, a ne u Banjaluci ili bilo kojem bh. gradu. Teza iz RS-a da je energetika u nadležnosti entiteta naprosto nije u potpunosti tačna. Čak i u Dejtonskom sporazumu u koji se često kunu Dodik i njegovi "glasnogovornici" udobno smješteni u ministarske i poslaničke fotelje na državnom nivou se može pronaći činjenica da je regulisanje pitanja gasa u nadležnosti države.

"Zakon koji je predložio gospodin Bećirović je pravna norma koja je proizašla iz Dejtonskog sporazuma i Ugovora o Energetskoj zajednici i to je obaveza koju BiH mora ispuniti“, kaže za „Slobodnu Bosnu“ Almir Bečarević, ekspert za gasnu privredu i još uvijek zvanični kantonalni ministar.

Nadalje, Bečarević podsjeća ministra Stašu Košarca da je Ugovor o uspostavi Energetske zajednice u Atini 2005. godine s drugim zemljama Zapadnog Balkana i njenog okruženja potpisala Bosna i Hercegovina, a ne entiteti. Bečarević napominje da je cjevovod koji prolazi kroz oba entiteta državna nadležnost, kao i da su gasne interkonekcije, bilo da je riječ o južnoj ili novoj istočnoj interkonekciji, također u nadležnosti države.

Almir Bečarević (Foto: Slobodna Bosna)

ENERGENTI NE "POZNAJU" ENTITETSKU LINIJU

"Narativ koji su propagirali bivši direktor Energetske zajednice Janez Kopač i Staša Košarac mora biti izmjenjen upravo usvajanjem ovog zakona koji je predložio gospodin Bećirović, a koji je utemeljen u Dejtonskom sporazumu. Košarac može davati svoja tumačenja Dejtonskog sporazuma, ali što bi rekao „njegov“ predsjednik Dodik, mi tražimo da se držimo slova Dejtonskog sporazuma, a ovaj zakon nije ništa drugo nego njegova provedba. Osim ovog zakona, prema mom mišljenju, potreban nam je i isti zakon o električnoj energiji. Podsjetiću da električna energija, gorivo i gas ne poznaju entitetsku liniju i zato je pitanje regulacije energije u obavezi države", kaže Bečarević.

Naš sagovornik ne spori da entiteti mogu imati svoje regulatore, ali da njihov rad mora biti definisan tek onda kada država kaže šta je u njenoj nadležnosti, a zakon koji je predložio Bećirović je upravo to predvidio.

"Država mora dobiti osnovne ingerencije. Ovdje nije riječ o tome ko će biti pobjednik ili poraženi, nego o tome da svi budu na dobitku. Moj zaključak je da ovaj zakon treba usvojiti, ispuniti obaveze i krenuti u razvoj svega onog što je u posljednjim godinama stalo upravo iz razloga što nije bilo zakona", ističe Bečarević.

Dva ključna projekta – Južna gasna interkonekcija i Nova istočna interkonekcija ne mogu biti realizovani bez dozvole Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Južnom interkonekcijom BiH bi dobila alternativni pravac snabdijevanja gasom, dok je za Novu istočnu interkonekciju zainteresovan bh. entitet RS, iako se njom u BiH dovodi ponovo gas iz starog pravca i iz samo jednog (ruskog) izvora. Poznavajući njegov stav o Zapadu i privrženost Rusiji, jasno je zašto Dodik priča samo o Novoj istočnoj interkonekciji. U odbrani tog stava ne pomaže mu ni priča da bi gas preko Južne interkonekcije bio skuplji od ruskog jer ovdje nije poenta u cijeni gasa, nego u diverzifikaciji pravaca. Pogotovo nakon što se Evropska unija kojoj i BiH teži u velikoj mjeri odrekla ruskog gasa. Dodik kaže da nema ništa protiv Južne interkonekcije, ali da želi da ga se pusti da gradi Novu istočnu interkonekciju. Poruka iz FBiH, ali i preko ovog zakona o gasu koji je predložio Bećirović je da Dodik može graditi taj pravac, ali samo uz regulaciju na državnom nivou, a najbolji način za to je da se radi po predloženom zakonu o gasu BiH. Drugačije ne može ni po slovu Dejtona na koji se poziva bh. entitet RS.

TREBAMO LI BRINUTI ZA ENERGETSKU SIGURNOST?

I dok se državna vlast koju čine koalicija Trojka (NiP, SDP i Naša stranka), HDZ BiH i SNSD ne usaglasi o ovom važnom pitanju koje je bitno jer određuje energetsku strategiju Bosne i Hercegovine naše vlasti se moraju baviti i drugim projektima i procesima u oblasti energetike koji donose energetsku sigurnost, čistije energente i nižu cijenu. Treba li BiH brinuti za svoju energetsku sigurnost i hoćemo li do 2050. godine živjeti u klimatski neutralnoj zemlji? Odgovore na ova pitanja tražili su se i na nedavno održanoj konferenciji pod nazivom „Sarajevska energetska i klimatska sedmica“ koju su organizovali Privredna komora FBiH i brojni domaći i međunarodni partneri.

Među pokroviteljima konferencije je bio i potpredsjednik FBiH Igor Stojanović (SDP BiH) kojeg je „Slobodna Bosna“ pitala ne samo kakve utiske nosi s ovog događaja nego i koliko energetskoj sigurnosti može doprinijeti nedavno usvojeni set energetskih zakona u FBiH.

"Zakoni koje smo usvojili na nivou entiteta FBiH, kao i konferencija bitni su jer od nas Evropska unija očekuje da donesemo regulativu koja će nas približiti EU. Na ovoj konferenciji se pokazalo da je ogromna zainteresovanost EU za investicije u „zelenu energiju“ i generalno u energetski sektor u BiH. Međutim, pitanje koje ne smijemo zaboraviti je i koliko će BiH biti brižljiva prema svojim resursima kako ih ne bismo izgubili. Ne želimo da nam se desi ono što se dešavalo u mnogim zemljama gdje su veliki strani ulagači došli, poklopili cijeli sektor i uzeli sav profit od energetskog potencijala zemalja koje su se kretale ka EU. To se nama ne smije desiti. Mi moramo znati kako da zaštitimo Elektroprivredu BiH i domaće ulagače", kaže Stojanović.

Igor Stojanović (Foto: Slobodna Bosna)

Prema njegovim riječima, set usvojenih energetskih zakona u FBiH je korak naprijed ka EU i zaštita investicija koje u BiH dolaze iz EU.

KOME ĆE "PRIPASTI" JUŽNA INTERKONEKCIJA?

Pored neslaganja o tome koliku će ko imati nadležnost o gasu BiH od prije nekoliko godina „na stolu“ je i neslaganje o tome koja firma će jednog dana biti nosilac projekta izgradnje Južne interkonekcije. Da li će to biti BH-Gas sa sjedištem u Sarajevu čiji je osnivač FBiH ili Javno poduzeće „Plinovod Južna interkonekcija“ koje u septembru prošle godine osnovao Zapadno-hercegovački kanton (ZHK), pitali smo Stojanovića.

"Meni je jasno da je ovdje riječ o raspravi u kojoj nas opozicija optužuje da nešto dajemo HDZ-u BiH. Međutim, još ne postoji stav ili dogovor da ta druga firma to radi, a pogotovo ne da neko iz HDZ sjedne na čelo te firme. O tome se ne može razgovarati", odgovara nam potpredsjednik FBiH.

Njegov stav je poprilično iskristaliziran i po pitanje državne regulative:

"Mislim da treba pitati ljude na državnom nivou i o zakonu o gasu i o obje gasne interkonekcije. Osvrnut ću se na posljednju reakciju Staše Košarca o zakonu o gasu i reći da je to klasično politiziranje, a da je Denis Bećirović postupio konstruktivno kada je zakon o gasu uputio u proceduru. Pa ko želi neka na taj zakon ulaže amandmane. Činjenica je da nam taj zakon treba za napredak ka EU i to je valjda svima jasno. Nije tu samo riječ da li nam treba taj zakon zbog pristupanja EU nego zbog nas samih kako bismo regulisali međusobne odnose. Očekujem da će ovdje biti velikog politiziranja da će RS zauzvrat za taj zakon tražiti se riješi neki njihov problem. I to se u BiH stalno dešava", rekao nam je Stojanović.

Na "Sarajevskoj energetskoj i klimatskoj sedmici" koju su programski i finansijski podržale ambasade Češke, Norveške, Velike Britanije i Švedske, Svjetskog energetsko vijeće, USAID i brojne druge organizacije, javne i privatne firme iz BiH se pričalo i o dekarbonizaciji energetskog sektora u BiH i postizanju karbonske neutralnosti naše zemlje do 2050. godine. Na dnevnom redu je bila energetska učinkovitost, inovacije u daljinskim grijanjima i hlađenjima, pronalazak rješenja za tranziciju energetike i suočavanje s klimatskim promjenama jer sve ovo usko povezano.

SARAJEVO MOŽE POSTATI KLIMATSKI NEUTRALAN GRAD

Glavni grad Bosne i Hercegovine naprosto vapi za čistom energijom jer se tokom zimskih dana njegovi stanovnici guše zbog toga što čak 42.000 domaćinstava za grijanje koriste drvo ili ugalj i što čak 160.000 automobilima saobraćaju koristeći standardno gorivo. Sve to „pomaže“ da glavni grad najčešće nosi titulu i najzagađenijeg grada na svijetu! Mnogi sarajevski klimatski problemi bi bili riješeni kada bi im vlasti pružile priliku da nabave jeftiniji i čišći energent poput gasa. I skupoća ovog energenta je glavni grad klimatske i ekološke katastrofe kojoj svjedočimo tokom zimskih mjeseci u Sarajevu. Ovo bi se moglo početi mijenjati realizacijom kapitalnog projekta daljinskog grijanja stanova u Sarajevu. Almir Bečarević nam je odgovorio o čemu je riječ i koje su koristi od ovog projekta:

"Ovaj projekat je prije nekoliko dana proglašen kapitalnim projektom Kantona Sarajevo što znači da će biti otvoreni pregovori s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za obezbjeđenje kreditnih i grant sredstava. Projekat je vrijedan 50 miliona eura sa energetskim objektom za proizvodnju električne energije iz mulja, od čega bi 15 miliona eura bila grant sredstva iz WBIF-a (Investicioni okvir za zapadni Balkan).

Ne bih govorio o tome da li će to donijeti nižu cijenu toplotne energije jer je ovdje poenta da koristimo vlastitu vodu i električnu energiju, odnosno da postignemo energetsku nezavisnost Kantona Sarajevo. Ovim projektom oslobađamo se plaćanja ruskog gasa u iznosu od oko 20 miliona KM godišnje i počinjemo koristiti vlastite resurse. Nema dileme da li je ovaj projekat opravdan jer mijenjamo ruski gas u vrijednosti od 20 miliona KM za domaći resurs u vrijednosti od 10 miliona KM ne računajući i vlastitu proizvodnju električne energije. Projekat daljinskog grijanja u Sarajevu je ocijenjen kao najbolji projekat u regiji i to dovoljno govori koliko je njegov značaj", rekao nam je Bečarević.

Postizanje klimatske neutralnost za oko 30 godina je, prema Bečarevićevom mišljenju, optimističan ali i dostižan rok. Da bi se klimatski došlo biće potrebno mnogo novca, a jedan od projekata koji do nje dovodi je i pomenuto daljinsko grijanje stanova u Sarajevu. Plan je da se u prvoj fazi izvrši ugradnja toplotne pumpe snage 18 megavata u Butilama, potom da se izgradi cjevovod od 6,5 kilometara od Butila do kotlovnice na Alipašinom Polju, cjevovod od 2 kilometra od kotlovnice K5 do kotlovnica na Alipašinom Polju, razne komponente za poboljšanje učinkovitosti postojećeg sistema grijanja na Alipašinom Polju, pa nakon toga još jedne toplotne pumpe na Butilama, cjevovod od Alipašinog Polja od 6,5 kilometara do kotlovnica na Otoci i Čengić Vili, Hrasnom i na Grbavici. U budžetu KS za ovo u ovoj godini je osigurano 16 miliona eura, a ostatak od 34 miliona eura bi trebalo da se nađe u budžetu za narednu godinu. Projekat će biti uvršten u Strategiju razvoja KS za period 2021-2027. i Program javnih investicija za period 2024-2026.

"Ogromna sredstva su potrebna da Sarajevo postane klimatski neutralan grad. Projekat daljinskog grijanja je jedan od prvih koraka ka tome. Paralelno s njim potrebno je stvoriti javni gradski prevoz koji će građani koristiti umjesto automobila na fosilna goriva. Grijanje na fosilna goriva i prelazak na ekološki prihvatljiv način je projekat težak nekoliko stotina miliona KM. Za energetsku efikasnost nam, također, treba nekoliko stotina miliona KM. Za modernizaciju i održavanje javnog gradskog prevoza su potrebne desetine miliona KM. Te investiciju su pred nama i moramo ih realizovati ako želimo da za 20 ili 30 godina Sarajevo postane klimatski neutralan grad", zaključuje Almir Bečarević, ekspert za gasnu privredu.

ŠTA NE ŽELE DA PRIZNAJU DODIK I KOŠARAC: Zakon o gasu BiH je norma proizašla iz Dejtonskog sporazuma i ugovora o Energetskoj zajednici; njegovim usvajanjem otvaraju se vrata velikih investicija je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj ŠTA NE ŽELE DA PRIZNAJU DODIK I KOŠARAC: Zakon o gasu BiH je norma proizašla iz Dejtonskog sporazuma i ugovora o Energetskoj zajednici; njegovim usvajanjem otvaraju se vrata velikih investicija je isključiva odgovornost Slobodne Bosne i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.