Hrvatski povjesničar Tvrtko Jakovina bio je gost N1 Studija uživo.

On objašnjava da je u Izraelu u posljednjih godinu dana stvorena atmosfera podijeljenog društva, a do toga je vodila politika Benjamina Netanyahua, čija je vlada dosad najdesnija u Izraelu. On je imao i puno umjerenijih faza, objašnjava Jakovina, ali sada je opterećen optužbama za korupciju i skreće prema ekstremiznu, ali i dalje je mnogo blaži i umjereniji od onih kojima se u svom kabinetu okružio, kako bi pokušao ostati na vlasti. 

Unutrašnje podjele

Do prosvjeda ispred ministarstava je došlo zbog unutarnjih podjela u Izraelu, dio stanovnika je vrlo različit od vlasti koja je esktremna prema drugačijima. “Netanyahu je govorio da Židovi ne mogu biti sigurni nigdje osim u Izraelu. To je opasna izjava. Izrael jest židovska država, ali oni žive u cijelom svijetu. To zaoštravanje bit će puno važnije od ovih demonstracija kad se počne propitivati uloga onih koji su bili na čelu države za ovaj recentni propus”, govori Jakovina.

“Šef jedne od stranaka je govorio da su Arapi koji su ostali u Izraelu greška Bena Guriona, da on nije dovršio posao kad se stvarala izraelska država. Takva retorika ne stvara povoljnu atmosferu, pogotovo u trenutku kad imate napadnutu državu. S druge strane, Izraelci koji su suočeni s napadom Hamasa otvorili su se asocijacijama iz vremena pogroma, kad je ubijanje bilo nediskriminatorno prema djeci i ženama. Izraelska država je nastala na šoku holokausta, sada je bila razbuktana kao realnost ovdje. Prvi put se događa da je Izrael napadnut na vlastitom teritoriju. Izostala je reakcija vojske koja je trebala biti najspremnija, ne samo da je najsnažnija na Bliskom istoku, a ona nije satima reagirala”, objašnjava Jakovina.

Hamas puno više od vojne organizacije

Govoreći o Hamasu, on kaže da je puno više od vojne organizacije u Pojasu Gaze. Hamas je 2005. kroz prozore bacao pripadnike Fataha kako bi preuzeo vlast u Gazi i otada je podijeljen palestinski korpus. I Netanyahuu spočitavaju da je koristio to za razjedinjavanje palestinskog političkog prostora i da je na taj način sprječavao dogovor. Objašnjava i da je Hamas nastao kao proizvod ekstremnih vjerskih krugova u arapskim državama, nakon što je u Šestodnevnom ratu propao sekularni put arapskih država.

Jakovina smatra i da ova eskalacija prijeti da preraste u svjetsku krizu, ne samo regionalnu.

“Nijedno društvo nije potpuno izolirano. Ako imate jedan isti režim koji je 80 godina na vlasti, može li biti da je na vlasti samo uz pomoć terora ili zadovoljava neki veliki broj stanovnika? Oni su tamo vlast, uprava, vode državu koja se zove Gaza. Nema izbora, ali nema izbora ni za Fatah. Ako bi se raspisali izbori, veliko je pitanje bi li Abu Mazen bio opet izabran i bi li Fatah bio izabran? Što ako bi Hamas bio izabran? Zato se ne raspisuju izbori”, objašnjava.