Svaki drugi zaposleni u Hrvatskoj zarađuje više od 1.000 eura mjesečno, piše u ponedjeljak Večernji list.

Četvrtina zaposlenih, odnosno oko 420.000 radnika, zarađivala je do 763 eura neto, dok je deset posto najbolje plaćenih imalo mjesečne plaće iznad 1772 eura neto. Na donjem kraju piramide deset posto najslabije plaćenih dobilo je tri puta manje, do 651 euro mjesečne plaće, prenosi Hina.

Niže su plaće u godinu dana porasle oko 13 posto, u dvije godine oko 22 posto, dok je povećanje većih plaća bilo sporije i kretalo se oko deset posto u odnosu na godinu dana prije i 18 posto u odnosu na plaće isplaćene u rujnu 2021. godine. Tekuća će godina ostati zapamćena kao jedna od godina s najsnažnijim povećanjem plaća u Hrvatskoj, ne računa li se razdoblje visoke inflacije s početka 90-ih godina, pa je, primjerice, ovogodišnja kolovoška neto plaća oko 14 posto iznad plaća u 2022., a u bruto iznosu viša je oko 16 posto.

Manjak radnika učinio je svoje te su konačno i hrvatski poslodavci, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, shvatili da bez većih plaća neće moći zadržati ni strance, a kamoli domaće ljude. Hrvatska udruga poslodavaca procjenjuje da Hrvatskoj “u ovom trenutku nedostaje najmanje 200.000 stranih radnika kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada”.

Stoga traže još snažnije porezno rasterećenje plaća od najavljenog za početak iduće godine temeljem kojega bi niže plaće mogle porasti do 40-ak eura, a srednje šest ili sedam eura. Zasad je samo Grad Bjelovar najavio dodatno smanjenje poreza na dohodak za dva postotna boda.

-Iznimno je važno rasteretiti dohodak visokokvalificirane radne snage te promovirati njeno zapošljavanje kako bismo razinu produktivnosti po radnom satu podigli sa samo 68 prosjeka EU, navodi glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.