Vladi FBiH na čelu sa premijerom Nerminom Nikšićem nije se svidjelo što mediji i javnost analiziraju spisak 89 dobitnika poticaja za kupovinu električnog automobila. Tako su u petak popodne iz Vlade FBiH poslali saopćenje za javnost koje bi se u kratkim crtama ovako dalo protumačiti: „Jesmo, dali smo i dat ćemo opet. Dali su i oni prije, što tada niste propitivali ko je dobio, nego sada to radite“, piše novinska agencija Patrija.

Nikšića je samo nekoliko sati kasnije za te iste poticaje pitao Senad Hadžifejzović na Face TV. No, čelnik Vlade FBiH satjeran u kut reče kako „dijeli Senadovo mišljenje da subvencijama nagrađuju one koje su već bogati.“

„To su naše obaveze kada govorimo o putu ka EU. Ako prekinemo, dođu ljudi iz EU i kažu vi ne izvršavate svoje obaveze“, kazao je Nikšić.

No, vratimo se saopćenju Vlade FBiH. Tvrde da je poticaj pri kupovini električnih automobila jedna od obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Briselskog sporazuma kao i Akcionog plana za sprovođenje Sofijske deklaracije o zelenoj agendi za Zapadni Balkan 2021. - 2030.

No, zaštita okoliša sigurno se može riješiti i na druge načine jer ko je u stanju izračunati koliko će nam se zrak popraviti jer će u saobraćaju biti 89 električnih vozila ili koliko ćemo manje ispuštati CO2 u atmosferu, a npr. još uvijek imamo ložišta na ćumur i šta sve ne.

Najinteresantniji dio reakcije je pitanje koje Vlada FBiH sama postavlja.

„Zašto bi EU u svoje članstvo primila državu koju predstavljamo kao socijalni slučaj i koja će samo crpiti novac od drugih EU država, a da pri tome nismo spremni da ispunjavamo obaveze koje smo preuzeli? Osim toga, Bosna i Hercegovina nije siromašna država i nećemo je tako predstavljati. BiH su opustošili korupcija i organizirani kriminal i zato naš prioritet i jeste da se borimo protiv toga, kako bi novac koji završava na privatnim računima kriminalaca završio u budžetu i kako bismo imali dovoljno novca za sve potrebe“, kažu iz Vlade FBiH.

Ali pogledajmo činjenice koje jasno pokazuju da li smo siromašni ili ne, i ko pljačka ovu državu.

Ako nismo siromašna država zašto djecu liječimo donacijama i humanitarnim brojevima?

Ako nismo siromašna država zašto stalno primamo donacije za obnovu zgrada, opremanje škola, nemamo novca za lijekove najteže oboljelim pacijentima. Ako nismo siromašna država zašto se onda jednima nudi lijek, a drugima da čekaju jer Vlada nema para!

Ako pogledamo basnoslovne iznose mjesečnih plaća direktora javnih preduzeća, a posebno onih koji se finansiraju isključivo iz Budžeta FBiH i ne ostvaruju nikakvu zaradu, onda bismo i mogli reći da nismo siromašni ali ćemo biti.

Stalni zahtjev Evropske unije je smanjenje i racionalizacija javne uprave. Najmanja mjesečna plaća direktora jedne kompanije koja je u nadležnosti Vlade Federacije BiH iznosi minimalno tri prosječne isplaćene plaće što je skoro 4.000 KM. Uz dodatke koji pojedini direktori sebi odrede, te topli obrok, ti iznosi dostižu daleko veći iznos. Još se sjećam bivšeg direktora Fonda za zaštitu okoliša Fuada Čibukčića (SBB) koji je sebi pored visoke plaće isplaćivao i dodatak od 400 KM jer ima „zvanje doktora nauka“. E zamislite kakvih dodataka još ima.

Pregled visine plaća uprava javnih preduzeća u FBiH koji je zatražila Vlada FBiH objavljen je u javnosti u momentu dok više od 200.000 prijavljenih čeka odluku koliki iznos će im biti isplaćen kao pomoć za plaćanje računa za grijanje za šta je Evropska unija obezbijedila novac. Kako je krenulo, taj novac će dobiti kada završi sezona grijanja.

Davanje poticaja za kupovinu električnog vozila osobama koje su uposlene u javnom sektoru, pravosuđu, te firmama koje novac dobijaju iz Budžeta FBiH postavlja pitanje sukoba interesa, a za nosioce pravosudnih funkcija možda i neku drugu vrstu odgovornosti.

Sigurni smo da Nikšić zna da je Hrvatska članica Evropske unije od 2013. godine, a da je ovih dana pročitao kako joj prijeti tužba Evropske komisije jer još uvijek nije uskladila svoje zakonodavstvo o ambalaži i ambalažnom otpadu sa direktivom EU.

Dakle, premijeru, ako ste željeli da ispunjavate obaveze koje je pred nas stavila Evropska unija, mogli ste to početi raditi od onoga što je navedeno u posljednjem izvještaju o (ne)napretku BiH. Nema napretka u borbi protiv korupcije, javna preduzeća i dalje su politizirana, imenovanja se vrše po političkoj liniji. Policijske agencije podložne korupciji, pravosuđe nije nezavisno.

Kada se iz Vlade FBiH bune što javnost propituje spisak poticaja, onda se trebaju i sjetiti da građani pune taj budžet kojim se rasipaju. Opterećenja na plaće koja se uredno odbijaju radnicima u FBiH su među najvećim u Evropi. Iz tih nameta pune se budžeti za zdravstvo, penzioni fond, zaštitu šuma, nezaposlene...

Glomazna javna uprava koja konstantno raste sa dolaskom svake nove vladajuće garniture bukvalno jede novac građana. Tako da, premijeru, nastavit ćemo pratiti šta radite. A na vama je da sada donesete odluku i tražite od direktora javnih preduzeća i novih, i onih odlazećih koje ćete zamijeniti kadrovima trojke, HDZ-a, te onih od kojih vam zavisi parlamentarna većina, da smanje svoje plaće. Ako postoji zakonska prepreka da se to uradi, onda donesite zaključak da su obavezni dio novca uplaćivati u Fond solidarnosti. To je i humano ali i obaveza prema najteže oboljelih pacijentima.

Ako možete dijeliti državnu imovinu onda možete kao šef Vlade FBiH uvesti reda i u bahaćenje direktora javnih preduzeća.