Kvalitet zraka jutros je vrlo nezdrav na području Ilijaša, Sarajeva i Visokog, dok je u većini ostalih većih gradova u Bosni i Hercegovini, kao što u Zenica, Banja Luka, Tuzla, nezdrav. 

Indeks kvaliteta zraka jutros u 9.00 sati na području Ilijaša iznosio je 253, u Sarajevu 245, a na području Visokog 206.

U takvim uvjetima kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti, a povećana je vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.

Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani, navode iz Ekoakcije koja prikuplja i objavljuje podatke o kvalitetu zraka na području Bosne i Hercegovine.

Indeks kvaliteta zraka u Zenici je u 9.00 sati iznosio 190, Vogošći 170, Lukavcu 164, te Banjoj Luci i Tuzli 155 i zrak je nezdrav za stanovništvo.

U takvim uvjetima moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.

Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.

Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH,  Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).

PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.

Njihov je promjer otprilike tri posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 μg/m3 u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju.

Tako je npr. u 09.00 sati izmjerena količina tih čestica u glavnom gradu BiH iznosila 179 μg/m3 i zrak je zbog tolike koncentracije tih čestica vrlo nezdrav za stanovništvo. 

Kvalitet zraka jutros je dobar na području Ivan-sedla, gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 13, Livna 29 i Mostara 50.