Piše: Đuro KOZAR (Oslobođenje)

Oružani incident koji su izazvali srpski militanti 24. rujna u selu Banjska na sjeveru Kosova, u kojem su ubijeni jedan albanski policajac i trojica napadača, a više ranjeno, koji se još istražuje, velika je pouka za Beograd i Prištinu, ali i za NATO-ove mirovne snage KFOR. Dogodilo se, ne ponovilo se, zabrinuto mnogi ponavljaju, i dok se traži političko rješenje u teškim pregovorima dviju strana, KFOR koji provodi mandat na temelju Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1244 iz 1999. godine moraće mnogo učinkovitije osiguravati javni red i mir i slobodu kretanja na kosovskom području. KFOR su formirali Ujedinjeni narodi, ali je isključivo pod NATO-ovim zapovjedništvom i ovaj savez je imenovao svih 27 dosadašnjih zapovjednika ove formacije kao i ovog aktuelnog generala Ozkana Ulutaša iz Turske koji je preuzeo mandat 10. listopada ove godine. Shvatajući složenu situaciju, ministri vanjskih poslova članica NATO-a prošlog tjedna odlučili su da se, u okviru trajnog prisustva međunarodnih snaga na Kosovu, brojno stanje KFOR-a poveća za 1.000 tako da će se ukupan broj vojnika popeti na 5.000. Nije, naravno, sve u veličini ljudstva koje je iz 27 država (21 iz NATO-a i šest iz partnerskih zemalja), nego je nužno izvršiti drugačiji razmještaj jedinica i bolje ih naoružati i opremiti.

Težište aktivnosti KFOR-a je na području četiri općine na sjeveru Kosova (Sjeverna Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok) u kojima je oko 50.000 Srba koji čine lokalnu većinu i tu su najveće tenzije. Vremenom je tamo kriza smjenjivala krizu, a svaka je bila zapaljivija od prethodne: problem zbog tablica, povlačenja Srba iz institucija, barikade u više navrata, lokalni izbori na koje srpsko stanovništvo nije izašlo… Međunacionalni odnosi su naročito pogoršani kad su u svibnju načelnici albanske nacionalnosti, uz asistenciju policije i po nalogu vlasti Kosova, preuzeli dužnost poslije lokalnih izbora čija je izlaznost bila 3,4 posto. Po mnogim mišljenjima, ovi lokalni izbori su bili povod za veću homogenizaciju Srba, njihov potpuni bojkot kosovskih vlasti, te insistiranje na formiranju zajednice srpskih općina. Međutim, organi u Prištini pomenutu zajednicu odbijaju dok, kako oni ističu, ne dođe do uzajamnog priznanja Kosova i Srbije, a Beograd odbija da prizna Kosovo kao državu.

Iz Zapovjedništva KFOR-a su, nakon incidenta u Banjskoj, saopćili da su učetvorostručili svoje prisustvo na sjeveru Kosova i utrostručili broj patrola, uključujući i one duž granične linije sa Srbijom. KFOR ističe da održava fleksibilnu i agilnu poziciju širom Kosova i sa dodatnih 1.000 vojnika biće spremniji da, sukladno svom mandatu, odgovori na sve rizike. Kao da se čekalo da se dogodi ono što se dogodilo u Banjskoj pa da KFOR pokaže čvrstu odlučnost kako će kao nepristrasna formacija jednako tretirati sve građane ne samo albanske i srpske nacije nego i ostale, te sprečavati svaki radikalizam. Takvim postupcima njihovim pripadnicima će se više vjerovati neovisno o tome iz koje su države. Inače, KFOR je u više navrata odbacio mogućnost preuzimanja policijskih dužnosti od kosovske policije apelirajući na Srbe da se vrate u policiju, jer bi se tako srpski narod sigurnije osjećao.

Dakle, ključna uloga KFOR-a je da vidi šta se stvarno događa na terenu i to je posao jedinice koja do sada nije javno pominjana, a njeno djelovanje, sastav i opremu nedavno je objelodanio magazin The Chronicle koji izdaje Zapovjedništvo međunarodnih snaga na Kosovu. Riječ je o Bataljonu za obavještajni rad, nadzor i izviđanje koji je zadužen da bude oči i uši zapovjednika KFOR-a tako što mu pruža detaljni uvid u situaciju iz svakog kutka Kosova. Jedinica takve namjene karakteristična je za NATO-ove vojske gdje su objedinjene sve komponente vojnoobavještajnog rada. S obzirom na to da veći dio zadataka obavlja noću, amblem jedinice je sova koja simbolizira mudrost, moć opažanja i kraticu glavnih aktivnosti: promatranje, upotrebu bespilotnih letjelica, odnosno krila i vezu.