Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet rekao je u petak da je pozvao papu Franju u Srbiju koncem septembra iduće godine na obilježavanje 100. obljetnice uspostavljanja Beogradske nadbiskupije.

Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet poručio je danas u Božićnoj poslanici da u čovjeku postoje “dobro i zlo, i svijetlo i tama, ali da je on pozvan da bude nositelj svjetla, topline i ljubavi”.

Čovjek je uvijek tražio svjetlo da bi vidio, da bi se oslobodio nesigurnosti, koji kao teret guše i stežu oko srca, rekao je Nemet.

On je poručio da je “Božićno vrijeme od prvih početaka” tog praznika vezano za svjetlo, “za izvor svih svjetlosti, Sunce i Boga” u ljudima.

Nemet je, komentirajući događaje koji su obilježili godinu na međunarodnoj sceni i u Srbiji – napose rat u Ukrajini i Bliskom Istoku, te dvije tragedije i žrtve masovnih ubistava u maju u Srbiji, naglasio da velikom zlu pridonose i mediji, te da “sredstva komunikacije mogu strašno utjecati na ljudsko ponašanje”.

On je, nakon što je pročitao poslanicu, novinarima rekao da je pozvao Papu, te da sad treba vidjeti “da li će se neko u Srbiji saglasiti da on dođe”.

“Uvijek je u Srbiji problem da se svi ne slažu, neki se slože, drugi se ne slažu“, rekao je Nemet novinarima.

On je ocijenio kako bi papa Franjo “došao odmah, ali ima nekoliko faktora”.

“Prvo je da lokalna Crkva pozove, drugo da država pozove i treće da se sve crkvene vjerske zajednice suglase, da nitko nije protiv”, rekao je Nemet, koji je na čelu Beogradske nadbiskupije zamijenio Stanislava Hočevara.

On je objasnio da papu Franju ne mora pozvati patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, već da se Sinod SPC ne protivi njegovu dolasku.

Ukoliko papa Franjo ne dođe u Beograd, dodao je, doći njegov zamjenik, državni sekretar Svete stolice.

Nadbiskup je podsjetio da je papa Franjo trebao doći u Srbiju početkom maja 2016. godine, ali je tadašnji ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić zamolio da se njegova posjeta odgodi.

Nemet je najavio i da će u junu iduće godine u Beogradu biti održana konferencija uz učestvovanje oko 60 kardinala i biskupa.

Nemetov prethodnik na tronu Beogradske nadbiskupije Stanisav Hočevar ocijenio je ranije kako postoji velika želja svih strana da Papa posjeti Srbiju, ali to nije mogućno ostvariti tako brzo.

On je u februaru 2022. godine za radio Slobodna Europa (RFE), istaknuo da se novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC), patrijarh Porfirije, postavljen na tron SPC-a u februaru 2021. godine, “mora susresti sa svojim kolegama patrijarsima da bi mogao biti uključen jače u čitav svijet pravoslavlja”.

“Želja je svih da se više radi na tome (posjetu Pape), da se pronađe najbolji trenutak kako bi taj posjet moglo svima donijeti korist. Ja sam lično optimist”, rekao je tada Hočevar za RFE.

Vatikan, uz pet država EU-a i stotinjak članica UN-a, ne priznaje nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine koju odbija priznati i Beograd. Stajalište Vatikana je da rješenje u odnosima Beograda i Prištine treba biti definirano u dijalogu dviju strana uz posredovanje EU-a

Između Svete Stolice i službenog Beograda postoji historijsko-politički jaz, vezan uz odnos Vatikana i katoličkog klera prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), kvislinškoj tvorevini koja je tokom Drugog svjetskog rata sistematski ubijala i proganjala Srbe, Židove i Rome, navodi RFE.

Zapreka na Papinu putu ka Srbiji je i pokušaj Katoličke crkve da proglasi za sveca Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa u vrijeme Drugog svjetskog rata, kojeg Beograd vidi kao političkog saradnika s nacističkim okupatorom i ustašama.