Koliko je razočarenje u redovima Čovićevog HDZ-a brzinom pregovora o Izbornom zakonu BiH otkriva i tekst Zorana Krešića, medijske perjanice Čovićevog HDZ-a objavljen u Večernjem listu BiH.

-Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ispunio je još jedan uvjet koji ova zemlja treba provesti kako bi dobila bezuvjetnu preporuku Europske komisije prema Europskom vijeću koje će o otvaranju pregovora s BiH razgovarati na zasjedanju u ožujku sljedeće godine. Radi se o prijedlogu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, koji je prihvaćen po hitnoj parlamentarnoj proceduri, a za konačnu ovjeru, oko čega također ne bi trebalo biti prijepora, potrebno je još odobrenje gornjeg, Doma naroda Parlamenta. S obzirom na to da je fokus tema pomaknut prema uhićenju aktualnih i vodećih ljudi u pravosuđu i obavještajnoj zajednici, ali i najavi nove intervencije međunarodne zajednice u Izborni zakon, ova vijest gotovo da je završila na potpunim marginama, piše Krešić.

Jedan od najvažnijih

-A sadržajno radi se o jednom od najvažnijih zakona, o čijem donošenju ovisi financijsko poslovanje iz BiH prema inozemstvu. Sada je taj zakon usklađen sa smjernicama i uredbama Europske unije u ovoj oblasti. Novim zakonom također se usklađuje sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u BiH sa standardima međunarodnih organizacija FATF-a i Moneyvala. Valja reći kako je upravo Europska komisija od BiH zatražila donošenje četiriju zakona. Jedan od njih je i ovaj oko sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Uz to, očekuje se prihvaćanje izmjena Zakona o sukobu interesa, zatim Zakona o sudovima u BiH, ali i Izbornoga zakona. Ovo rješenje, koje je uspjelo zadovoljiti interese građana, ali i svih razina vlasti, također je ukazalo na to kako je moguće o svim temama postići dogovor. Dvije strane se protive da oko bilo koje teme, a napose Izbornog zakona, intervenira visoki međunarodni predstavnik.

-Na kojem vam jeziku trebam reći da biste razumjeli – zakone u BiH može donositi samo Parlamentarna skupština BiH, poručio je Dodik. S druge pak strane, nametanje odluka visokog predstavnika ipak priželjkuju bošnjačke stranke. Čak i one u federalnoj "trojki", koja je sastavni dio vlasti. Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković rekao je kako ne treba očekivati izmjene Izbornog zakona koje očekuju Hrvati kako bi se prestalo s njihovim preglasavanjem za člana Predsjedništva BiH, piše HDZ-ova medijska perjanica.

Krešić tekst završava izjavom lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića o predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću, koja otkriva sav očaj i razočarenje.

- Ne vidim neko veliko raspoloženje kod političkih stranaka. "Trojka" je javno ponovila, spremni smo izmijeniti samo taj dio koji jamči zaštitu izbornog procesa. Mislim da on zasad u parlamentima nema većinu i očekujem da to visoki predstavnik, ako nešto treba i mora izmijeniti, to je ovaj dio da imamo izbore u kojima je važno tko glasa, a nije važno tko broji - istaknuo je. S druge pak strane, čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je da je najvažniji segment tzv. integriteta izbornog procesa onaj kojim će se osigurati sprječavanje lažnog predstavljanja konstitutivnih naroda. - Mi potičemo kolege da sjednemo i da se ne raziđemo dok ne dođu sva pitanja oko izbornog procesa, vjerodostojnosti toga procesa. Najveće ugrožavanje integriteta izbornog procesa je kada vam se netko lažno izjašnjava. Govorimo o hrvatskom članu Predsjedništva, koji ide po svijetu i tako se predstavlja, a nije dobio ni jedan posto glasova Hrvata, rekao je Čović.