Rat u Ukrajini, mogući povratak Donalda Trumpa, nužne reforme i izbori za Evropski parlament - 2024. Evropskoj uniji donosi velike izazove, piše Deutsche Welle.

Rat u Ukrajini

Najstarije članice su stalno ponavljale obećanje da će podržavati Ukrajinu toliko dugo koliko je potrebno, jer bi ruska pobjeda ugrozila sigurnost Evrope.

Hoće li EU održati to obećanje i sljedeće godine?

U Briselu se trenutno dosta priča o osipanju solidarnosti i umoru od rata. EU ulaže ogromne napore da jednoglasno usvoji pomoć Ukrajini.

Strategija prema kojoj je Ukrajini prepušteno želi li pregovarati s Rusijom ili ne, može 2024. biti dovedena u pitanje.

- Naš cilj mora biti trajan i pravedan mir, ne još jedan zamrznuti sukob. Najbolji put Ukrajine do stabilnosti i blagostanja je članstvo u EU. Za Ukrajinu koja ponovo jača Evropa je odgovor - kaže predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Proširenje EU

Time Ursula von der Leyen govori o koraku koji za mnoge članice ide i prebrzo i predaleko.

S Ukrajinom i Moldavijom, Brisel bi trebao započeti pristupne pregovore 2024.

Članstvo ratom razrušene Ukrajine bilo bi povezano s enormnim troškovima za Evropsku uniju. Zato su se čak i veliki politički prijatelji Ukrajine kao što su Poljska ili baltičke države počeli pribojavati takvog scenarija.

Te države primaju daleko više iz evropskog budžeta nego što u njega uplaćuju, ali bi se prijemom Ukrajine situacija mogla promijeniti.

Doduše, pregovori bi počeli, ali bi do punopravnog članstva protekle godine, ako ne i decenije, umiruju uznemirene članice visoki dužnosnici EU.

Države Zapadnog Balkana, koje sve žele postati punopravne članice, a u evropskoj čekaonici su provele i po 20 godina, s nezadovoljstvom posmatraju rekordnu brzinu s kojom se razvijaju napori Ukrajine i Moldavije na putu u članstvo u EU.

Za Crnu Goru, Albaniju i Sjevernu Makedoniju mogli bi se odrediti konkretni datumi pristupanja, pa i zato da se suzbiju ruski i kineski utjecaj na Balkanu.

Za Srbiju i Kosovo su ti izgledi skromniji, jer međuetnički sukob paralizira ukupni napredak.

Bosna i Hercegovina se s mukom bori da prevlada status disfunkcionalne države. Ovdje je sukob bosanskih Srba s ostalim narodima, koji podgrijava Rusija, najveća kočnica.

Reforme EU

Prije primanja novih članica EU mora reformisati svoje procese odlučivanja i način finansiranja.

"Sposobnost za prijem" može ponuditi samo suverena, ekonomski jaka Evropa - to odavno tvrdi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

I njemačka Vlada je predložila više većinskog odlučivanja umjesto jednoglasnosti.

Upućeni briselski krugovi nisu sigurni šta će biti od takvih prijedloga naredne godine. Ako se jednoglasno donošenje odluka želi ukinuti, ta se odluka mora donijeti - jednoglasno.

Proteklih nekoliko godina EU nije mogao urazumiti Poljsku i Mađarsku koje su bezobzirno koristile svoj veto. Postupak zbog deficita u vladavini prava ne daje rezultate.

Protivnik Evropske unije Viktor Orban i iduće će godine čvrsto vladati u Mađarskoj. U Poljskoj postoji nada, jer kormilo preuzima bivši predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk, proevropski političar.

Prije 20 godina, poslije pristupanja osam srednjeevropskih i istočnoevropskih država, kao i otočnih država Malte i Cipra, EU je uz nešto oklijevanja usvojio "Lisabonske ugovore" koji su do danas osnova za rad ovog saveza država.

Moraju li se mijenjati ti ugovori? Ta diskusija će biti sve prisutnija tokom 2024.

Donald Trump

Ako radikalni republikanac Donald Trump ponovo postane američki predsjednik, uprkos sudskim postupcima pokrenutim protiv njega, Evropsku uniju i evropski dio Sjevernoatlantskog saveza očekuju teška vremena.

Najvažniji saveznik u podršci Ukrajini i zauzdavanju Rusije, kao i u trgovinskim pitanjima, mogao bi otpasti. Da bi odobrovoljila neuračunljivog Trumpa, EU bi mogla ponuditi da sama finansira vojnu pomoć Ukrajini.

Njemačko-američka trgovačka komora računa sa tim da će Donald Trump uvesti niz kaznenih carina za Evropljane. Evropska unija bi morala učiniti isto.

Obim trgovine i ekonomski rast bi se smanjili. Bi li Trump dodatno pogoršao loše odnose s Kinom, koja je najvažniji trgovinski partner niza članica EU?

Svijet bi bio još nestabilniji - za dobar broj vanjskopolitičkih stručnjaka u Briselu takav scenarij je prava noćna mora.

Samo bi se jedan političar obradovao - Viktor Orban. Mađarski premijer bi u Trumpu vidio saveznika u svojoj borbi za "iliberalnu demokratiju".

Izbori za Evropski parlament

Početkom juna 400 miliona građana Evropske unije s pravom glasa izabrat će svoje predstavnike za Evropski parlament. To je teorija. A u praksi je prošli put glasalo oko 200 miliona birača.

Očekuje se ponovo pobjeda demokršćana, ali i rast radikalnih desničara i populista.

Najvažnija tema za građane je prema anketama njihova ekonomska situacija i standard. Ukrajina, migracije, reforme Unije i proširenje su prema tim anketama od manjeg značaja za odluku za koga će glasati.

Vjerovatno će njemačka političarka Ursula von der Leyen ostati predsjednica Evropske komisije. Novi saziv Evropskog parlamenta morao bi joj potvrditi mandat, a predložili bi ju 27 šefova država i vlada.

Pozitivna budućnost EU

Osim ovih velikih izazova, naredna godina donosi i niz važnih zadataka za Brisel.

Reforma postupka za dodjelu političkog azila, oko koje se lome koplja, trebala bi kao takozvani migracijski paket steći status obavezujućeg zakona.

Isto tako EU mora utvrditi nova pravila za budžetsko zaduživanje svojih članica.

Potreban je i zakon za regulisanje umjetne inteligencije. Moraju se osigurati nove investicije u zelenu tehnologiju.

EU će pored budžeta od 1,1 bilion eura za narednih sedam godina, zahtijevati dodatnih 66 milijardi. Članice se opiru, a to je potencijalni sukob između sjevernih država koje više uplaćuju u budžet i južnih koje iz njega više dobijaju.

Sve to građane previše ne zaokuplja. Oni po anketama smatraju da imaju premalo utjecaja na odluke u Briselu, ali su uprkos tome optimisti kada je riječ o budućnosti EU.

Prosječno 60 posto ispitanika ima taj stav. Najgori rezultat je ostvaren u zemlji koja je jedna od osnivačica EU - Francuskoj. Tu je optimista ispod 50 posto, što je najmanje u cijeloj EU.

U Danskoj je izmjeren najveći udio optimista - 86 posto. A u Njemačkoj 58 posto ispitanika pozitivno vide razvoj EU tokom naredne godine.