“Vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine nema opravdanje za to što nije pravovremeno u zakonskom roku predložen i usvojen budžet za 2024. godinu. Za predlaganje budžeta odgovornost je Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a za usvajanje stranaka u vlasti, odnosno svih onih stanaka koje čine većinu i one su odgovorne za financijsko funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine”, kaže za “Slobodnu Bosnu” Jasmin Emrić, zastupnik Narodnog evropskog saveza BiH (NES) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

U razgovoru sa Emrićem govorili smo o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, dotakli se obilježavanja neustavnog 9. januara u RS-u, s akcentom na Deklaraciju koju je Kantonalni odbor NES-a USK predstavio a tiče se proglašenja 9. januara Danom pamćenja žrtava genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina počinjenih u BiH u periodu agresije od 1992. do 1995. godine.

Emrić smatra da su neki regionalni političari naučili lekciju od prošlogodišnjeg neustavnog obilježavanja 9. januara kada su bili suočeni s osudama i kritikama medija i javnosti, te da su konačno shvatili da bi se svojim prisustvom kompromitirali.

Prije dva dana smo još jednom svjedočili obilježavanju neustavnog 9. januara u enitetu RS. Kao odogovor na to Kantonalni odbor NES-a USK predstavio je za usvajanje Deklaraciju o proglašenju 9. januara Danom pamćenja žrtava genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina počinjenih u BiH u periodu agresije od 1992. do 1995. godine. Šta je sljedeći korak NES-a, te možete li nam pojasniti koliko ta deklaracija važna za našu zemlju?

Narodni evropski savez Bosne i Hercegovine se odlučio da pokrene inicijativu usvajanja deklaracije kojom se 9. januar proglašava kao Dan pamćenja žrtava genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina jer smatramo da je potrebno, na nivou vlasti gdje je to moguće zbog političke strukture, na institucionalan način u skladu s nadležnostima odgovoriti na kontinuirano protuustavno obilježavanje ovoga datuma u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Uporno kršenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od strane vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, te protuustavno obilježavanje 9. januara kao “Dana Republike Srpske” ima za posljedicu pokušaj prekrajanja historijskih činjenica i historijskog revizionizma, te svake godine vrijeđa osjećaje žrtava genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina koji su počinjeni u period agresije od 1992. do 1995. godine radi stvaranja ilegalne paradržavne tvorevine koja je na taj datum protuustavno uspostavljena od strane tzv. Skupštine Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Kultura pamćenja mora postati dio našeg identiteta

Dakle, svrha predloženog deklarativnog izjašnjenja je uspostavljanje institucionalnog pamćenja 9. januara kao referentnog datuma od kojeg i formalno započinje realizacija planiranog genocida i etničkog čišćenja na osnovu vjerske pripadnosti, koristeći pri tome sve vrste monstrouznih zločina koji kulminiraju 11. jula 1995. godine masovnim ubijanjem Bošnjaka i ostalog nesrpskog stanovništva provođenjem eklatantnog čina genocida u Srebrenici.

Foto: NES BiH

Smatramo da je važno kontinuirano spriječavati prekrajanje historije i na institucionalan način preuzeti obavezu da se svake godine obnavlja sjećanje i učvršćuje pamćenje historijskih činjenica i cjelokupnog konteksta tog vremena kada započinje brutalna agresija na međunarodno priznatu, nezavisnu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Kultura pamćenja mora postati dio našeg identiteta kako bi se mogli prepoznati rizici i opasnosti od ponavljanja historije, a aktualna politička situacija kojom predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik najavljuje nastavak secesionističke politike i “mirni razlaz” je takva da u velikoj mjeri podsjeća na slična ili gotovo identična protuustavna djelovanja koja su se desila 9. januara 1992. godine.

Schmidt je prošle godine kazao da ovogodišnje proslave neustavnog dana RS neće biti, šta mislite gdje je bio, jel’ trebao bar izraziti “zabrinutost”?

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nije održao riječ od prošle godine kada je rekao da više neće biti neustavnog obilježavanja na takav način i to je još jedan pokazatelj da  ne postoji spremnost i usaglašenost međunarodne zajednice, odnosno zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira, da se konačno obračunaju sa destruktivnim, opasnim i secesionističkim politikama koje imaju za cilj podjelu i razgradnju države Bosne i Hercegovine, a što je sve u suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Ono što čujemo svake godine je deklarativna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu državi Bosni i Hercegovini, što je svakako dobro, ali nedovoljno za suprostavljanje agresivnim i konkretnim protuustavnjm aktivnostima koje vodi Milorad Dodik radi uspostave ambijenta i čekanja pogodnog trenutka za proglašenje nezavisnosti Republike Srpske.

Dakle, potrebna je konkretna akcija u skladu s nadležnostima Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a izražavanje zabrinutosti je potrošena forma koja nema nikakvu težinu u aktualnom bosanskohercegovačkom političkom kontekstu.

Vulin i Nestorović primjer suptilne podrške

Kad smo kod te parade kiča i cirkusantskog postrojavanje policijskih snaga, kako to fino nazvaše kolege iz susjedne Hrvatske, kako ocjenjute činjenicu da niko od vodećih političara iz regije nije prisustvovao ovom dešavanju, izuzev Vulina i Nestorovića?

Mislim da su neki regionalni političari naučili lekciju od prošlogodišnjeg neustavnog obilježavanja 9. januara kada su bili suočeni s osudama i kritikama medija i javnosti,  te su konačno shvatili da bi se svojim prisustvom kompromitirali i bili u funkciji podrške protagonistima glorificiranja djela presuđenih ratnih zločinaca. To ipak ne znači da prave stvarni otklon i da ne podržavju režim i politiku Milorada Dodika, već samo distancom ne žele biti vidljivi u svojoj podršci ovoj javnoj predstavi negiranja počinjenih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini. Zbog toga šalju svoje izaslanike, a Vulin i Nestorović su primjer takve suptilne podrške.

U 2024. godinu ušli smo bez budžeta. Predložena odluka o privremenom finansiranju FBiH za prva tri mjeseca ove godine bit će prva tačka dnevnog reda Zastupničkog doma Federalnog parlamenta na sjednici najavljenoj za 24. januar. Ima li razloga vjerovati kako BiH prijeti finansijska blokada?

Kako bi izbjegli bilo koji oblik financijske blokade stranke u vlasti i na federalnom i na državnom nivou su trebale pravovremeno predložiti odluke o privremenom financiranju, kad već nisu u prošloj godini u skladu s budžetskim kalendarom predložili budžet za tekuću 2024. godinu.

Naravno da imam zamjerku i smatram da vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine nema opravdanje za to što nije pravovremeno u zakonskom roku predložen i usvojen budžet za 2024. godinu. Za predlaganje budžeta odgovornost je  Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a za usvajanje stranaka u vlasti, odnosno svih onih stanaka koje čine većinu i one su odgovorne za financijsko funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine.

Očigledno je da se preko budžeta odvijaju i neke druge političke borbe unutar tih koalicija na državnom i federalnom nivou vlasti, odnosno žele se postići neki drugi politički benefiti koji nemaju direktnu vezu sa financijskom politikom.

Cijenim da na federalnom nivou treba biti predložena samo odluka o privremenom financiranju, kao i budžet za 2024. godinu i mislim da bi takve odluke mogle biti usvojene radi sprečavanja financijske blokade Federacije Bosne i Hercegovine.

Trojka u podređenom položaju

Kako ocjenjujete rad novog Vijeća ministara BiH i nove koalicije na državnom nivou, da li se slažete sa Željkom Komšićem da Trojka igra potpuno podređenu ulogu u odnosu na HDZ i SNSD. Gledajući u tom pravcu koliko se realne šanse da u martu BiH dobije to neko zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa EU?

Vijeće ministara BiH nije vidljivo niti prepoznatljivo u svome radu u odnosu na obaveze koje ima Bosna i Hercegovina na europskom putu. Ništa se značajno nije promijenilo u odnosu na raniji mandat jer i dalje su prisutne česte političke krize, blokade i ucjenjivanje unutar koalicije “Trojka-HDZ-SNSD”.

Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletović

Vidljivo je da je Trojka u podređenom položaju u odnosu na političku osovinu Čović-Dodik, koja ustvari vrti Trojku u željenom smjeru i po prioritetima koje oni aktualiziraju i dinamiziraju. Primjetan je i nedostatak kapaciteta i autoriteta kod Trojke, a Dodik ih javno omalovažava i ucjenjuje postavljajući svoju ulogu dominantnom zbog političke moći kojom upravlja svim procesima unutar ove koalicije.

Smatram da, bez obzira da li će se ispuniti neki od zahtjeva Europske unije u vezi s preostalim obavezama iz 14 prioriteta Bosna i Hercegovina, zbog geopolitičkog konteksta, treba dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora.

Na kraju da se dotaknemo Unsko-sanskog kantona. Novu Vladu USK-a čine SDA, SDP, NiP i POMAK. NES je izigran od strane SDA, Nermin Ogrešević je to obraložio rekavši “stradalo je povjerenje, izigrani smo.” Sad nakon ove vremenske distance šta mislite o ovom potezu SDA?

Stranka demokratske akcije je pokazala da nema naučene lekcije iz prošlogodišnjih Općih izbora kada je ostala bez potrebnog koalicijskog kapaciteta. Očigledno je da oni ne cijene partnerstvo, već isključivo se vode uskostranačkim interesom u danom trenutku, te nastavljaju starom praksom koja se manifestira pod sloganom “uzmi što možeš i što više u prvoj prilici bez obzira na principe, stavove i potpisane sporazume.

Razgovarala: Sanela GOJAK