Krajem protekle sedmice, građani i građanke Beograda i Sremske Mitrovice ponovo su izašli na proteste, ovog puta zbog potresnog slučaja akušerskog nasilja koje je završilo tragično.

Izrevoltirani potresnim svjedočenjem porodilje Marice Mihajlović koja je optužila doktora iz Opšte bolnice u Sremskoj Mitrovici za smrt svog novorođenčeta zbog, kako je rekla, nesavjesnog i nasilnog postupanja prilikom porođaja, građani su izašli na ulice sa zahtjevima da se zaustavi akušersko nasilje u toj zemlji, a na društvenim mrežama brojne porodilje progovorile su o svojim traumama sa poroda širom zemlje u proteklih nekoliko godina. Broj optužbi o akušerskom nasilju počeo je naglo rasti u susjednoj Srbiji, a dijelila ih je s velikim odjekom na Instagramu srbijanska voditeljica Ana Mihajlovski.

Obdukcija bebe Elene, čija je majka Marica Mihajlović optužila doktora M. M. iz Sremske Mitrovice za akušersko nasilje, završena je, a Marica Mihajlović je sa suprugom preuzela nalaz i za Nova.rs istakla da je smrt nastupila zbog nasilnog porođaja.

Samo čekamo novu tragediju da reagujemo

Prije nekoliko godina, val nezadovoljstva i traumatične priče zauzele su društvene mreže u Bosni i Hercegovini, a donekle i medijski prostor.

Iako je akušersko nasilje prisutno u cijelog regiji, a iskustva porodilja vrlo slična, što je za “Slobodnu Bosnu” navela predsjednica Udruženja “Baby steps” i aktivistkinja za prava porodilja Amila Tatarević, građani BiH izašli su na proteste samo jednom – nakon smrti porodilje u Bihaću.

“Nažalost obično samo tragični slučajevi, kao slučaj u Sremskoj Mitrovici, ili u Bihaću kada su stradale i majka i beba, izazove pažnju javnosti i reakciju građana, koja kao po pravilu traje jako kratko. I onda opet čekamo novu tragediju. Nemamo kountinuiteta niti istrajnosti. Odgovorni kao da samo čekaju da pritisak prođe, jer brzo i prođe, nažalost”, navela je Tatarević za “Slobodnu Bosnu” navodeći da probleme ovog stepena, koji su decenijama prisutni i srozavaju naš zdravstveni sistem, treba i mnogo rada i truda da bi vidjeli promjene.

“Ne možemo riješiti ukorijenjene probleme preko noći i moramo se svi kao društvo više potruditi i boriti. Ne smijemo odustajati niti dozvoliti da naše trudnice prolaze nasilje u porodilištima. Moramo kao društvo biti glasniji, tražiti svoja prava. Imamo običaj da se žalimo u zatvorenim krugovima i po društvenim mrežama. To nikakve promjene ne donosi. Zakoni štite naša prava i postoje mehanizmi zaštite koje moramo koristiti. Prijava je prvi mehanizam i moramo ga početi koristiti. Moramo prijavljivati sve! Svako kršenje prava! Samo tako možemo očekivati promjene”, navodi Tatarević.

Ženama se laže o procedurama koje prolaze

Tatarević pojašnjava da se porod u BiH i cijelog regiji tradicionalno smatra ženskom stvari, što dodatno otežava situaciju.

“Porodilja je praktično ostavljena sama, i fizički i psihički, na milost i nemilost medicinskog osoblja. S druge strane sve je manje senzibiliteta medicinskog osoblja te dostojanstvo poroda, koje je prva preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, praktično ne postoji. Porodilja se vrijeđa, na porodilju se galami, prijeti joj se, a u nekim slučajevima porodilja čak trpi i fizičko nasilje. Porodilje redovno nisu informisane ili nisu u potpunosti informisane, ne traži se njihov pristanak za intervencije, u nekim slučajevima im se čak i laže o procedurama koje prolaze (npr. da joj ne daju drip, već šećer ili nešto protiv bolova i slično)”, otkriva samo neke od problema sa kojima se žene suočavaju u trenucima koji bi joj trebali biti najljepši u životu.

Doktori ne prijavljuju koruptivne kolege, već ih brane

“Nepoštivanje prava porodilja i akušersko nasilje su svakako gorući problemi u porodilištima. Uz njih neminovno ide korupcija, koju uzrokuju loši uslovi u porodilištima, a opet ona stvara neravnopravnost i pogorošava uslove u porodilištima. Korupcija u porodilištima je do te mjere prisutna da je medicinsko osoblje čeka kovertu da bi brinulo o porodilji, nekada čak i uslovljava živote porodilje i bebe traženjem mita. I taj pojedinac je dio zdravstvenog sistema, humane profesije i što je najstrašnije štite ga ostale kolege. Da, nisu svi koruptivni, nisu svi loši, mnogo je dobrih doktora koji poštuju pacijente i trude se, ali niti jedan doktor nikada nije reagovao niti prijavio svog kolegu koji čini očita krivična djela. Koji ugrožava živote pacijenata. Niti jedan!”, kategorično navodi Tatarević pojašnjavajući da je situacija zapravo takva da će ih doktori braniti “do zadnjeg, kao da nije učinio ništa loše, iako svi znaju šta se dešava i kako ko radi.”

“U ovom pogledu Ljekarska komora nosi punu odgovornost, s obzirom na to da bi trebala da djeluje protiv njih u skladu sa Etičkim kodeksom, da ne dozvoljava da takvi budu dio njihove struke, oni ih naprotiv štite svim sredstvima. I šta onda dobijemo? Umjesto humane profesije i najljepšeg trenutka rođenja novog života, mi imamo profesiju punu nasilja, ugrožavanja života i korupcije”, dodaje Tatarević.

Gdje će se desiti sljedeća tragedija?

Bosna i Hercegovina je po ovim problemima, kako navodi, dosta slična zemljama regije. Hrvatska je, kaže, možda malo ispred nas posebno sa aspekta pratnji na porodu, Slovenija još i više, što smatra utjecajem EU i njihovih praksi.

“Ostale zemlje se bore sa istim problemima i nažalost prečesto imamo smrtne ishode u svim zemljama regije. Samo je pitanje gdje će se sljedeća tragedija desiti?”, razočarano pita Tatarević.

Pratnja ženi na porodu samo na izgonu

Među brojnim zahtjevima porodilja je i pratnja ženi na porodu. Iako neka porodilišta u BiH to dozvoljavaju, to je i dalje daleko od dostojanstvenog iskustva koje se pruža porodiljama u Evropi itd.

“Pratnja na porodu je dozvoljena u više porodilišta u BiH ali je problem što je skoro uvijek ograničeno da pratnja može biti samo suprug recimo, i što je pratnja prisutna samo na izgonu, zadnjem kratkom dijelu poroda i više je ceremonijalna za supruga nego što je pomoć porodilji. Takođe često se pod izgovorima prisutnih epidemija, i nanovo zabranjuje u određenim periodima. Izgovori su najprisutniji kada su u pitanju kapaciteti u smislu nemogućnosti posebnih soba za porodilje kako bi pratnja bila prisutna tokom cijelog poroda. U tom aspektu, osoblje odjednom brine o pravima porodilje te njenoj privatnosti dok i doktori i praktikanti i studenti i pomoćno osoblje hladno ulazi izlazi iz porođajne sale, te se porodilje uglavnom i ne pitaju da li im je uredu da ih tokom bolova vaginalno pregleda niz studenata. Gdje je tu briga za privatnost porodilja?”, govori Tatarević pojašnjavajući kako Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da se privatnost za pratnju može osigurati putem zastora, što je sasvim dovoljno da omogućimo pratnju tokom cijelog trajanja poroda.

Vlasti neosjetljive na najosjetljiviju kategoriju

Iako su traumatična iskustva dospjela u javnost i potresla je, oni koji predstavljaju građane BiH i mogu donositi promjene, gotovo su ignorirali ove osjetljive kategorije stanovništva.

U junu 2023. godine zastupnica Demokratske fronte u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Marijana Hrvić-Šikuljak podnijela je inicijativu za omogućavanje pratnje tokom cijelog poroda (pratnja / osoba za koju porodilja odluči da bude prisutna) uključujući prirodni i carski rez, u svim porodilištima na području FBiH.

Ova zastupnica podsjetila je da Evropska komisija u Izvještaju za BiH za 2022. navela da naša zemlja mora poboljšati uvjete u bolnicama i porodilištima, i zabraniti akušersko nasilje, u skladu sa svojim obavezama prema Istanbulskoj konvenciji.

“Nažalost ni inicijativa zastupnice Marijane Hrvić-Šikuljak još uvijek nije dala rezultate, gdje mnoga ministarstva zdravstva nisu ni odgovore dostavila, a kamoli poduzela određene mjere ka ovom pravu. Veliki je problem što se pitanje pratnje ostavlja na izbor pojedinačnim porodilištima, čak i bez preporuke. S obzirom na stanje u našim porodilištima, imperativno je da ministarstva u skladu sa svojim ovlastima, omoguće ovo pravo svim porodiljama u svim porodilištima u BiH”, naglašava Tatarević.

Jedino UKC RS dozvoljava pratnju na porodu

Jedino porodilište koje, kako navodi prema dostupnim informacijama, dozvoljava pratnju tokom cijelog poroda jeste porodilište na UKC Republike Srpske.

“Ako možemo imati tako nešto omogućeno u jednom porodilištu u BiH, ne možemo više koristiti izgovor da ‘nismo kao Zapad, da možemo omogućiti isto’. Ne tražimo isto – ne tražimo apartmane, cijele porodice, pa i fotografe prisutne. Tražimo elementarno – da porodilja ne bude sama u najranjivijem trenutku u sistemu koji koristi nasilje kao metod rada”, rekla je Tatarević za “SB” dodajući kako sve žene zaslužuju dostojanstven porod!

“Porod na kojem će biti informisane, gdje će tražiti njihov pristanak ili odbijanje, gdje će im biti pružena briga dostojna ljudskog roda. A ne da se na nju galami, psuje, da joj se prijeti, laže ili čak koristi fizička sila. Prava su jako lijepo definisana Zakonom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, i uključuju između ostalog: pravo na dostupnost zdravstvene zaštite, na informacije, na obaviještenost i učestvovanje u postupku liječenja, na slobodan izbor, na samoodlučivanje i pristanak, na povjerljivost informacija i privatnost, na tajnost podataka, na lično dostojanstvo, na sprečavanje i olakšavanje patnji i bola, na poštovanje pacijentovog vremena, na uvid u medicinsku dokumentaciju, na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove, na prigovor i druga prava”, pojasnila je Tatarević.

Nemamo naviku prijaviti kršenje prava

U razgovoru za “SB” ističe i činjenicu da kao društvo nemamo naviku prijavljivanja kršenja prava.

“Posebno kada je riječ o porodu gdje se žena od malena uči da ‘porod mora da boli, da to mora istrpiti jer je to ženina obaveza’. Kada se vratimo kući okruženje nam ne dozvoljava da se žalimo sa tradiocionalnim stavovom da ‘se ne treba žaliti, bitno je da dijete dobro i zdravo’. Tu se javlja i poseban problem postporođajne depresije koja je u velikoj mjeri uzrokovana traumama na porodu. U svemu tome ne prijavimo djelo, ono prođe ne samo nekažnjeno nego se niko i ne žali, čimo šaljemo pogrešnu poruku da je uredu tako se ponašati, da je uredu tako raditi posao medicinske struke. Upravo je to izgovor zdravstvenim ustanovama da sve rade kako treba – kažu: nema prijava i žalbi. Moramo prijaviti i boriti se za svoja prava. Zakon je omogućio i anonimnost što nam daje dodatnu zaštitu. I sve da mi više nećemo rađati, moramo tražiti poštivanja prava radi drugih porodilja, radi naše djece, da ne prolaze isto kada oni budu širili svoje porodice”, pojasnila je Tatarević.

“Da porod prođe dobro” dajemo milione mita

Amila Tatarević

Udruženje kojim Tatarević rukovodi sprovelo je 2022. godine istraživanje  „Borba protiv korupcije u porodilištima“, čiji su rezultati pokazali da se u Bosni i Hercegovini godišnje, u prosjeku, za mito u porodilištima daje oko dva miliona maraka. Istraživanje je pokazalo da svaka druga porodilja „počasti“ doktora, babicu, medicinsko osoblje. A motivi su različiti, no najčešće je zbog toga da porod što bolje prođe. Zanimalo nas je da li se od tada do danas nešto promijenilo i može li se pohvaliti rad nekog porodilišta.

“Nažalost, ne možemo istaći niti jedno porodilište u BiH kao porodilište za primjer u kojima neka korupcije, kršenja prava i akušerskog nasilja. Određena porodilišta zaista prave značajne korake naprijed, mijenjaju procedure i nastoje poštivati svjetske preporuke kada je riječ o porodima. Isto tako, određena porodilišta ne samo da ne mijenjaju iste, već odbijaju i komunikaciju sa predstavnicima porodilja, a o saradnja sa nevladinim sektorom i unaprijeđenje uslova za porodilje u skladu sa svjetskim preporukama nije ni u planu”, navela je Tatarević.

“Korupcija je prisutna u cijelom zdravstvu, a naročito u porodilištima. Običajno pravo je ovdje dodatni teret jer imamo pogrešnu percepciju tradicionalnog običaja da se treba radovati rođenju djeteta putem davanja mita osoblju. Ako iko treba biti čašćen u toj situaciji to je beba ili majka koja je prošla porod, nikako medicinsko osoblje koje je samo bilo na radnom zadatku. Sve i da ga je odradilo izvrsno i profesionalno, ulažući dodatni trud, nagrada je pohvala menadžmentu putem zvaničnih kanala a nikako koverta ili poklon što je krivično djelo, koje nosi mnogo negativnih posljedica. Nažalost, ‘čašćenjem’ i nesankcionisanjem onih koji primaju poklone, navikavamo cijelu profesiju da je to uredu ne samo primiti poklon, nego i očekivati i tražiti pa i zahtjevati da bi se spasio život, što u ekstremnim slučajevima imamo prisutno. Korupcija je UVIJEK negativna pojava i nosi posljedice za sve nas. Moramo prestati sa plaćanjem osoblja jer ih već plaćamo legalno putem zdravstvenog sistema i to ne malo. I što je najgore – osim što imaju visoke plaće, još i primaju dodatne poklone i koverte, a akušersko nasilje je sve prisutnije u našim porodilištima. Vidimo li sad posljedice korupcije?”, pita Tatarević.

Tri porodilišta u BiH žele promijeniti stanje

Istakla je da se može pohvaliti pokazanim inicijativama i saradnjama u cilju unaprijeđenja uslova u porodilištima.

“Dok određena porodilišta uporno ignorišu naše zahtjeve i pozive za promjene, pa ne pristaju čak ni na razgovor, izbjegavaju i medijske nastupe, određena prepoznaju probleme i žele popraviti stanje. Mi već imamo dogovorenu saradnju i u našem sistemu tri porodilišta: Univerzitetski klinički centar Republike Srpske u Banjoj Luci, Univerzitetsi klinički centar u Tuzli i Bolnica ‘Sveti Vračevi’ u Bijeljini. Trenutno dogovaramo saradnju i sa novim porodilištima u Bosni i Hercegovini. Saradnja se ogleda u uvođenju Sistema elektronske ocjene i prijave korupcije, koje je razvilo Udruženje, gdje je porodiljama omogućeno da od kuće putem koda koje dobiju uz otpusno pismo ocijene porodilište te prijave sve potencijalne nepravilnosti. Ovo je pristup prisutan širom svijeta gdje se uspjeh rada ustanove mjeri zadovoljstvom korisnice. Nadamo se da ćemo konačno i u Bosni i Hercegovini govoriti o kvaliteti rada i rangirati porodilišta po zadovoljstvu porodilje”, pojasnila je Tatarević.

Dodaje i kako zdravstveni sistem trenutno ne radi apsolutno ništa da se stvari promijene.

“Jedini način da se unaprijedi stanje i spriječe nove tragedije jeste da se stvari sistemski izmijene. Da se poštuju svjetske preporuke, zakonske odredbe o pravima pacijenata, da se uvede redovan monitoring i oni koji postupaju suprotno i čine akušersko nasilje i druga krivična djela, oštro sankcionišu. Ne smijemo više imati zatvoreni zdravstveni sistem koji štiti svoje članove uključujući i one koji ugrožavaju živote naših porodilja i novorođenčadi”, rekla je Tatarević za “SB”.

Kada je muž tu, medicinsko osoblje je pažljivije prema ženi

Prvi korak u tome je, kako navodi Tatarević, pratnja na porodu, ali pratnja osobe po želji porodilje i tokom cijelog trajanja poroda.

“Na taj način porodilja više nije ostavljena sama i ima podršku tokom poroda i unutar zdravstvene ustanove, ima osobu koja ne samo da će njoj pomagati i biti tu za nju nego će se i zalagati za njena prava. A iskustva pokazuju da se ponašanje medicinskog osoblja drastično mijenja kada porodilja ima pratnju, te direktno imamo poboljšanje uslova u porodilištima i smanjenje akušerskog nasilja i korupcije”, govori nam i dodaje da je system već zakazao, čim se moramo boriti za elementarna prava najranjivijih kategorija društva.

“Nije za očekivati da će se stanje samo od sebe promijeniti. Previše je negiranja problema i kolegijalnosti u zdravstvenom sistemu, ali i neprepoznavanja ključnih uloga – da je porodilja korisnik usluga, da je medicinsko osoblje na svom radnom zadatku da pomogne porodilji, a ne obratno – kako se često mijenjanju ulogu u očima zdravstvenih radnika ali i društva. Moramo se kao društvo informisati i boriti. Nekada se čini da pojedinac ne može sam promijeniti sistem, i ne može, ali ako svako od nas, ili bar više nas, učini šta može – prijavi, podrži, izađe na proteste, zahtjeva promjene, vjerujte da nas više neće moći ignorisati. I ne smijemo to zaboraviti. Moramo se mi boriti za naša prava, jer neće niko drugi očito. Moramo se boriti za naše porodilje i naše bebe, jer sutra će to biti vaša sestra, prijateljica ili kćerka. Moramo vratiti dostojanstvo porodiljama”, navodi Tatarević.

(S. Hodžić)