U Crnoj Gori je u 2023. bilo 633.158 stanovnika i 217.441 hiljade domaćinstava, pri čemu je bilo i 396.873 stanova, kazao je direktor Uprave za statistiku Monstat Miroslav Pejović.

On je to saopćio na press konferenciji Monstata, povodom objave preliminarnih podataka o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova. Popis je počeo 3. decembra i trajao je do 28. decembra prošle godine, piše Vijesti.me.

On je naglasio da su ovi podaci podložni reviziji te da i dalje nisu konačni.

"Popis je uspješno realizovan, a naš dalji rad nastavljamo profesionalno i u skladu sa zakonom", rekao je Pejović i dodao da sada slijede obrada i unos podataka.

Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković, navela je da je broj stanovnika porastao oko dva odsto u odnosu na popis iz 2011., kada je u državi bilo oko 620 hiljada stanovnika. Remiković je navela da značajan rast bilježe i stanovi, kojih je u odnosu na prethodni popis 26 odsto više.

Ključno pitanje na koje nema odgovora ni nakon današnje objave preliminarnih rezultata popisa jest koliko Crna Gora ima rezidentnog stanovništva, a koliko stranaca sa privremenim ili trajnim boravkom. Naime, neke procjene navode da stranih državljana u Crnoj Gori ima između 100 000 i 150 000 gdje su najbrojniji Rusi, Ukrajinci, Turci, ali i državljani Srbije.

Metodološko i političko pitanje je kako će službena statistika napraviti razliku između ove dvije vrste stanovnika. U obradi rezultata popisa 2011. godine načinjena je kardinalna greška jer su državljani Srbije uvršteni u ukupan broj stanovnika čime se umanji udio Crnogoraca i Bošnjaka, a uvećao udio Srba.

Najveći rast broja stanova bilježe Tivat, Ulcinj i Budva

Najviše stanovnika, kako je kazala Remiković, je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, tako da u četiri najnaseljenije opštine živi više od 50 odsto stanovništva Crne Gore. Sa druge strane, najmanje stanovnika ima Šavnik, Plužine i Žabljak. Dodala je da najveći pad broja stanovnika imaju Plužine, Šavnik, Andrijevica i Mojkovac.

Porast broja stanovnika bilježi 13 opština kaže Remiković, dok najveći porast ima Podgorica. Prosječan broj članova domaćinstva u Crnoj Gori je 2,9 dok je najveći broj zabilježen u Opštini Tuzi i to 4,2. U Budvi je zabilježena najniža stopa i to 2,5 članova po domaćinstvu. Osim toga, u Crnoj Gori prema popisu, postoji 1,400 naselja dok je onih sa manje od deset stanovnika 277.

Iz tabele se zaključuje da je najveći pad stanovništva na sjeveru i to u općinama u kojima su Srbi dominantna većina.

U sve četiri većinske bošnjačke općine zabilježen je rast broj stanovnika. Rožaje ima povećanje za 2283, Plavu za 1297, u Gusinju za 635 stanovnika i u Petnjici za 70.

Podaci o vjeri, naciji i jeziku za nekoliko mjeseci

Upitan zašto nisu objavljeni podaci o vjeri, jeziku i naciji, Pejović je naveo da su objavljene zbirne vrijednosti po popisnim krugovima, te da će unos i obrada trajati nekoliko mjeseci, nakon čega se te informacije mogu očekivati.

"Tek nakon unosa, kontrola i upoređivanja, imaćemo konkretne podatke", naglasio je Pejović.

On je prokomentarisao i zašto je softver označen kao tajan, odnosno da ne žele da dođu u situaciju hakerskih napada. Dodao je da nije poželjno da algoritam postane javan.

Remiković je odgovarajući na pitanja, kazala da precizan broj stranaca u Crnoj Gori neće biti poznat do unosa i obrade podataka. Dodala je da ne raspolažu infomacijama koliki je uticaj stranaca na ukupan broj stanovnila. Navodi da na konačni broj utiče prirodni priraštaj, međunarodne i domaće migracije...

Pejović je ponovio da je pravi broj stranaca nepoznat jer su podaci i dalje "sirovi" te da će više informacija objaviti nakon obrade. Ističe da iz istog razloga, nije poznato da li je broj stanovnika u Crnoj Gori porastao.

Na pitanje o zloupotrebama, naveo je da nije bilo novijih dešavanja tog tipa. Naveo je da su materijali o prethodnim slučajevima proslijeđeni nadležnim službama.

Početak više puta prolongiran

Početak popisa je više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Početak popisa bio je najavljen za 1. novembar, ali ga je 44. Vlada na prvoj sjednici nakon njenog konstituiranja odgodila za 1. decembar, zbog prijetnji opozicije da će ga bojkotovati, jer u popisnim komisijama nema njenih članova.

Vlada i predstavnici opozicije i vijeća manje brojnih naroda su nakon toga potpisali Sporazum o popisu, kojim, između ostalog, predviđeno proširivanje popisnih komisija, kontrolu unosa prikupljenih podataka, izrade softvera za njihovu provjeru i zabrana partijama da sprovode kampanju vezanu za popis.

Krajem novembra je Vlada odlučila da početak popisa stanovništva bude odložen za 3. decembar, što je bio zahtjev najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS).

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa dok je prethodni održan 2011. godine.