Pomoćnik američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, James O'Brien, naredne sedmice stiže u posjetu BiH. Čovjek koji je u State Departmentu inače zadužen za evropska i euroazijska pitanja u našoj će zemlji boraviti od 1. do 3. februara.

Predviđeno je da se "otac Dejtonskog mirovnog sporazuma", kako je O'Brien poznatiji bh. javnosti, susretne sa brojnim bh. političkim dužnosnicima, a među njima će biti i članovi Predsjedništva BiH.

Zaokret američke politike

O značaju posjete O'Briena našoj zemlji za Novinsku agenciju Patria govorio je profesor politologije i ekspert za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić.

O'Brienova posjeta Bosni i Hercegovini, kaže na početku Hadžidedić, mora se posmatrati u kontekstu zaokreta koji je američka politika pod predsjednikom Joeom Bidenom napravila u odnosu na BiH, i "neke vrste konsenzusa koji je sklopila s politikom Velike Britanije oko podjele BiH".

Hadžidedić ističe kako smo svjedoci da se sve učestalije priča o mogućoj podjeli Bosne i Hercegovine duž entitetske linije, i pripajanja njenog jednog dijela Srbiji, a drugog Hrvatskoj.

- Nije to slučajnost, te priče pronose se otkako je Biden preuzeo vlast. Njegova administracija sasvim sigurno je napravila zaokret u odnosu na ranije američke administracije, koje su polazile od principa nepromjenjivosti granica - govori Hadžidedić.

Potcrtava da unutar State Departmenta postoji nekoliko različitih struja, a da James O'Brien pripada onoj tradicionalnoj koja se pridržava principa nepromjenjivosti granica, i principa na kojima je izgrađen Dejtonski mirovni sporazum.

- Ja bih tu posjetu posmatrao u kontekstu njegove vlastite želje da se obavijesti o stanju na terenu, koliko se daleko odstupilo od nekadašnje američke politike. A s obzirom da je on pomoćnik za Evropu i Euroaziju, dakle glavni čovjek u State Departmentu zadužen za ovaj dio svijeta, treba očekivati da on i ima kapacitet da takav zaokret predloži i napravi. Ali očigledno se, prije nego poduzme bilo kakvu inicijativu, želio lično uvjeriti u stanje na terenu - kaže Hadžidedić.

Naš sagovornik upozorava da je Bosna i Hercegovina došla jako daleko - do granice podjele, skoro do toga da samo što EUFOR nije izašao na međuentitetsku liniju i od nje napravio međudržavnu granicu između Srbije i Hrvatske.

Od O'Brienove posjete Bosni i Hercegovini, Hadžidedić ne očekuje ništa spektakularno, osim da se SAD eventualno pod njegovim vodstvom vrate na pređašnju politiku. A ta pređašnja politika, pojašnjava, za BiH i nije nešto osobito dobra, ali joj barem garantuje opstanak unutar sadašnjih granica. To je, navodi profesor, status quo i ne podrazumijeva napredak ni u kojem pravcu.

- Bili smo svjedoci da u posljednjih deset godina nismo ostvarili nikakav napredak ni kao država, ni kao kandidat za članstvo u NATO-u, a o EU da ni ne pričam. Prema tome, SAD su i prije predsjednika Bidena zastupale jednu politiku koja je za nas bila dobra utoliko što je čuvala naš goli opstanak.

Ja sada vidim mogućnost povratka na tu politiku, jer smo se mi pod politikom koju vodi Biden i koju odavno zagovaraju njegovi saveznici u Velikoj Britaniji poodavno pomakli od te granice golog opstanka ka potpunom nestanku - napominje profesor Hadžidedić.

Iako je prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma prije nepunih 29 godina rečeno kako je njegova intencija uspostavljanje konačnog mira, profesor naglašava da mi danas u Bosni i Hercegovini imamo veoma krhki mir.

- I sam sporazum u velikoj je mjeri narušen. I sam sam nekoliko puta pisao o tome da je visoki predstavnik rušio Dejtonski sporazum time što se upuštao u ustavne promjene, za što prema Aneksu 10 nema mandat.

Dvije godine za rušenje države

Ne samo zbog onoga što radi Milorad Dodik u smislu rušenja ustavnog poretka, već i zbog onoga što je činio Christian Schmidt, mi se uveliko nalazimo u urušavanju kompletnog ustavnog poretka, ali i mirovnog sporazuma.

E sad, da li ga je moguće spasiti? Pa vjerovatno da jeste, ali se bojim da je osnovni problem u tome što na vlasti imamo ljude koji nisu zainteresovani da spašavaju državu, nego da izvuku što je više moguće novaca od onih koji su im ga eventualno i obećali za rušenje države.

Mi imamo jednu ekipu koju ništa drugo ne zanima nego da sruši ovu državu. Nije ona locirana samo u Banjoj Luci i Mostaru, već je tu i ova Trojka u Sarajevu. Ranije je to bila SDA, ali ona više nije pogodna jer je znatno rastegla taj proces. Sada su dovedeni ljudi koji će to da ubrzaju i otprilike su dobili dvije godine da unište BiH, na čemu vrlo aktivno i rade.

To je jedina razlika između njih i SDA, načelne razlike nema. Razlika je samo u brzini djelovanja. Inače, SDA nikada nije bila na pozicijama odbrane BiH, od 1990. godine naovamo nikada to nije bilo slučaj.

Da se oni koji ovo budu čitali ne zavaraju, ja dakle smatram da su svi podjednako u tome umiješani i podjednako krivi - i ovi u Sarajevu, i ovi u Mostaru i ovi u Banjoj Luci. Međutim, sada smo zaista u Sarajevu dobili jednu ekipu koja nastoji taj proces da ubrza do kraja, i odradi to u ove dvije godine.

Imali smo u oktobru 2022. godine izbore, dakle do oktobra 2024. taj bi proces urušavanja i disolucije Bosne i Hercegovine trebao već biti dovršen - rekao nam je Hadžidedić.

A upravo u tom kontekstu, dodaje profesor, dolazak Jamesa O'Briena i eventualni povratak na pređašnju američku politiku, po kojoj granice nisu promjenjive, značio bi nam mnogo, jer nam to pruža mogućnost da eventualno dobijemo još na vremenu, da sami u ovoj zemlji potražimo neke druge ljude koji će nas voditi ka prosperitetu, a ne ka propasti.

- Ali sve to zahtijeva mnogo vremena, a dolazak Jamesa O'Briena i eventualni potezi koje bi on mogao inicirati upravo bi mogli voditi ka "kupovini vremena", unutar kojeg bismo mogli pokušati da promijenimo garnituru vlasti koja nas vodi, i okrenemo se drugoj vrsti borbe - ne za goli opstanak - nego za jačanje suvereniteta BiH - poručuje Hadžidedić.

Također naglašava da je najbolje moguće rješenje za budućnost Bosne i Hercegovine da se mi sami izborimo za povratak državnog suvereniteta, koji nam je oduzet još na Lisabonskoj konferenciji 1992. godine.

- Tokom rata se pregovaralo kao da taj suverenitet ni ne postoji. Taj suverenitet prenesen je na lidere samozvanih etničkih stranaka, i tako je Dejton pravljen - po principu da svakome od njih pripadne po komad teritorije na kojem oni imaju mogućnost upravljanja.

Dakle, jedino rješenje za BiH je povratak suvereniteta građaninu i državi, da svi građani zajedno nose suverenitet države. To je onaj princip koji postoji svugdje u Evropi i svijetu. A BiH je jedini izuzetak, onako kako je napravljena od Lisabona, preko Dejtona pa sve do danas.

Jedini način je da mi pogledamo kako to ostali rade. Možemo uzeti bilo čiji ustav pa prepisati - ustav Srbije, Hrvatske, Švicarske, Belgije, koji god hoćemo, samo da budemo kao ostale države u Evropi - zaključuje Hadžidedić u razgovoru za Patriju.