Delegat u Doma naroda PSBiH Dženan Đonlagić (Demokratska fronta), govorio je za “Slobodnu Bosnu” o aktualnoj političkoj situaciji, podaničkom odnosu Trojke prema liderima HDZ-a BiH Draganu Čoviću i SNSD-a Miloradu Dodiku, ali i o mogućem nametanju izmjena Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Viđena je burna rasprava i kontroverzni potezi vladajuće većine u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kako objašnjavate da vladajući obaraju europske zakone, dok u isto vrijeme traže načine da udovolje Dodikovim i Čovićevim zahtjevima?

-SNSD i HDZ zadaju politički nokaut strankama Trojke po pitanju evropskih zakona. To je sada kristalno jasno svima. Trojka je u političkim raljama Dodika i Čovića. Kroz političku taktiku tzv. „kompromisa“, za koju smatram da je pogrešna postavljena u startu, u začaranom je krugu ispunjavanja svih njihovih političkih i kadrovskih zahtjeva iz kojega ne mogu sada izaći. Pod plaštom da će im SNSD i HDZ podržati evropske zakone kako bi dobili pristupne pregovore sa Evropskom unijom, ispostavilo se godinu dana kasnije, da kroz mehanizme u Domu naroda Parlamenta BiH, takvi zakoni se „ruše“. Najbolja ilustracija zašto Trojka na sve načine nastoji da udovolji Dodikovim i Čovićevim zahtjevima je nedavna izjava Dragana Čovića da bez HDZ-a i HNS-a, Trojka ne bi bila vlast.      

Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović

SNSD kao partner Trojke ponovno je u Domu naroda PSBiH oborio Zakon osprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, a koji je jedan od uvjeta za pozitivnu odluku Europskog vijeća za otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine sa EU. Jeste li iznenađeni takvim potezom Dodikove stranke?

-Naravno, da potezom Dodikove stranke nisam iznenađen. Pa Dodik je nakon dogovora iz Laktaša poslao jasnu poruku strankama Trojke da ide sve što je dogovoreno ili ništa. Ono što za sada jesu realizovali dogovorom iz Laktaša, to je obaranje tehničkih izmjena izbornog zakona i to ponovo kroz mehanizam koji imaju u Domu naroda. Onoga trenutka kada je Trojka u Narodnoj skupštini RS omogućila SNSD-u četvrtog delegata u Domu naroda, postala je istovremeno i politički talac SNSD-a i prve pratilje HDZ-a. Nakon posljednje posjete zvaničnika iz država članica EU, kristalno je jasno da je jedan od uslova za pozitivnu odluku u martu mjesecu za pristupne pregovore i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. SNSD obara taj Zakon putem mehanizma četiri delegata u Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta BiH.

Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović

Bez ispunjavanja preuzete obaveze Trojke, SNSD-a i HDZ-a da će do marta biti usvojeni zakoni o sprečavanju pranja novca, zakona o sprečavanju sukoba interesa, zakona o sudovima u Bosni i Hercegovini, ne vjerujem da će odluka Evropskog vijeća u martu biti pozitivna. Iz izjava premijera Nizozemske koje su iznesene u Sarajevu, jasno je da Nizozemska neće dati glas bez usvojenih zakona koje sam naveo. Podsjetimo, za pozitivnu odluku je potreban konsenzus svih 27 država članica Evropske unije.   

Kako uopće komentirate prijedlog državnog ministra Edina Forte, nakon kojeg su isključivo glasovima SNSD-a i HDZ-a BiH, u Domu naroda PSBiH usvojene izmjene Zakona o agenciji BHANSA, po kojima se kod imenovanja Uprave briše ograničenje trajanje mandata na ukupno dva. Je li riječ o podilaženju Draganu Čoviću, čiji zet Davorin Primorac ovakvim ishodom može postati doživotni direktor te državne kompanije?

-Jadno je bilo posmatrati kako samo glasovima SNSD-a i HDZ-a prolazi predloženo rješenje ministra prometa i komunikacija koji je bio toliko zbunjen na sjednici pa je i zakasnio da se javi za riječ kako bi obrazložio delegatima predložene Izmjene i dopuna zakona o kontroli zračne plovidbe. Agencija BHANSA je sada jedina državna agencija u kojoj trajanje mandata direktora se zakonski definiše na neodređeno. Dakle, iz postojećeg važećeg zakona, u kojem je jasno navedeno da poslije isteka prvoga mandata, direktor može biti imenovan na samo još jedan mandata, ova odredba je brisana u prijedlogu i sada usvojena nova, direktor na neodređeni mandat. Kako aktuelnom direktoru ističe drugi mandat, a ministar Forto predložio opisane izmjene, moguće je da će pomenuti Davorin Primorac krenuti ka svom trećem mandatu. Vrijeme pred nama će nam to potvrditi ili će nas demantovati.           

Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović

Kazali ste da Trojka otvara put Dodiku ka Ustavnom sudu BiH, Čoviću put prema Predsjedništvu BiH, dok u Parlamentu BiH i Dodik i Čović zatvaraju put državi ka EU. Ima li opozicija mehanizme da spriječi takav scenarij?

-Kada pogledate šta piše na papiru iz Laktaša, sve upućuje da Dodik politički cilja na Ustavni sud BiH, Čović na Predsjedništvo BiH, obojica na CIK BiH, a Trojka na usvajanje zakona iz evropskog puta, koji im onda SNSD i HDZ obaraju u Domu naroda Parlamenta BiH. Kada je u pitanju prijedlog HDZ-a uvođenja plutajućih etničkih kantonalnih izbornih jedinica unutar FBiH, odnosno treće izborne jedinice u izboru članova Predsjedništva BiH, Demokratska fronta je protiv takvog prijedloga. Prijedlog delegata iz entiteta Republika Srpska po kojem se u Ustavni sud BiH želi uvesti entitetsko glasanje i od Ustavnog suda BiH napraviti Ustavni dom naroda, protiv smo i ovoga prijedloga. Ustavni sud BiH i Predsjedništvo BiH su temelj, suveren države Bosne i Hercegovine. Ako bilo ko krene u razvaljivanje države, spremni smo koristiti sva poslovnička i demokratska sredstva da to zaustavimo.      

Očekujete li intervenciju visokog predstavnika Schmidta kada su u pitanju tehničke izmjene Izbornog zakona u BiH?

-Ne očekujem! Čini mi se da je Andrej Plenković, u delegaciji sa Ursulom von der Leyen i Michael, lobirao u Sarajevu kod Schmidta da to ne radi. Trojka je odlaskom u Laktaše na privatno imanje Dodika, također „poljuljala“ intervenciju koju je Schmidt sam najavio. Dogovor u Laktašima je uspavao Schmidta po ovom pitanju, a Trojka je „kupila“ dodatno vrijeme i Dodiku i Čoviću koji zapravo ne žele u praksi jačanje integriteta izbora. Prema papiru iz Laktaša, oni žele staviti pod kontrolu CIK BiH.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović nedavno je dobio upozorenje od strane američkog državnog tajnika Blinkena, a nakon toga je odgovorio kako ga to uopće ne zabrinjava. Mogu li Amerikanci zauzdati Čovića kada je južna interkonekcija u pitanju?

-Ako iko može, to su Sjedinjene Američke Države! Pogotovo kada napišu eksplicitno da je ovaj energetski projekat i njihov strateški interes.

Usvajanjem novog zakona postoji mogućnost i da bivši šef BIA-e Aleksandar Vulin postane savjetnik člana Predsjedništva BiH. Koliko je izgledan takav scenarij?

-Da, radi se o Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH koju aktuelna državna vlast predlaže u Parlamentu BiH. Kada je u pitanju državna vlast i ono što su do sada predlagali i uradili, takav scenarij je izgledan.    

(M.I.)