Premijera dokumentarnog filma "Agresija na istinu" autora Avde Huseinovića bit će upriličena 5. februara u Vijećnici, u okviru obilježavanja 30. godišnjice masakra na Markalama izvršenog 1994. godine.

Autor se bavi temama negiranja genocida i drugih oblika ratnog zločina počinjenih na tlu Bosne i Hercegovine.

"Ovo je prvi dokumentarni film koji se bavi temom negiranja, falsifikovanja historijskih činjenica, brojnih podvala s ciljem da se promijeni karakter rata, agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. godine", kazao je Huseinović na konferenciji za medije.

Huseinović se bavi i temom medijske pripreme agresije na BiH, koja je počela godinama prije njenog brutalnog vojnog izvršenja.

"Poseban fokus smo stavili na Ustav Republike Srbije iz 1990. godine. Rijetko se o tome govori, skoro je to i nepoznata činjenica da je tim Ustavom iz 1990. Srbija već faktički izašla iz SFRJ, ali se od tog dana ona predstavlja kao jedini 'borac' za očuvanje Jugoslavije", podsjeća Huseinović.

Obrađene su i teme o brojnim podvalama, negiranje masakra na pijaci Markale u Sarajevu i Tuzlanskoj kapiji, a za taj zločin su agresori pred sudom u Haagu koristili lažne svjedoke.

Huseinović kaže da se za negiranje genocida, agresije i zločina i danas se izdvajaju ogromna finansijska sredstva.

"Bavimo se i sistemskim finansiranjem negiranja genocida, naime u budžetu entitetske Vlade RS više godina je bila prisutna stavka poznata kao 'Historijski projekt Srebrenica'. Više od dva miliona KM je uloženo isključivo u negiranje genocida u Srebrenici, kroz memoarske zapise ili biografije ratni zločinci falsifikuju historiju, negiraju zločin koji su počinili", ističe Huseinović.

U tu svrhu je Srpska pravoslavna crkva u hramu Svetog Save u Beogradu 2011. godine promovirala knjigu zločinca Milana Lukića, a u kojoj on negira zločin živih lomača.

Huseinović je spomenuo i knjigu pukovnika Marka Kovača u kojoj negira sistematsko silovanje Bošnjakinja u Foči.

"I nevjerovatan jedan detalj gdje on piše da su silovane Bošnjakinje iz Foče ustvari bile ubačene žene obavještajci kako bi zavodile srpske vojnike i kako bi nekako 'okaljale časnu srpsku borbu'", navodi Huseinović.

Huseinović je zaključio da je ovo prvi istraživački dokumentarni film kojim se suprotstavlja velikoj armiji negatora što već decenijama pokušavaju falsifikovati historijske činjenice i karakter rata u BiH, uz podsjećanje na ostavštinu Dobrice Ćosića koji je u svojoj knjizi "Bosanski rat" poručio "ne smijemo dozvoliti srebrenizaciju i markalizaciju događaja bosanskog rata".