Hrvatski MUP je u 2022. godini postupao povodom 51 krivičnog djela iz mržnje, dok su godinu ranije postupali u 49,5 posto više predmeta, izjavila je poslanik Samostalne demokratske srpske stranke u hrvatskom Saboru Dragana Jeckov.

Ona je istakla da iz godine u godinu u Hrvatskoj raste broj krivičnih djela koja su evidentirana kao zločini iz mržnje.

Ona je to rekla komentarišući izmjene Krivičnog zakonodavstva i navela da je MUP 2017. postupao u 28 slučajeva, 2018. u 33, 2019. u 51, a 2020. godine u 87 slučajeva zločina iz mržnje, uključujući javno podsticanje na nasilje i mržnju.

"MUP je u 2021. najčešće postupao povodom krivičnih djela prijetnje i oštećenja tuđe stvari, a slijede ih krivična djela nanošenja tjelesne povrede i teške tjelesne povrede i nasilničkog ponašanja. Počinioci ovih krivičnih djela su najčešće bili motivisani etnicitetom žrtve. Od 101 krivičnog djela koje je zabilježio MUP, uključujući i krivično djelo govora mržnje, čak 67 ih je bilo motivisano nacionalnim porjieklom, nakon čega slijede polna orijentacija, rasna pripadnost ili boja kože te veroispovijest", navela je Jeckov.

Podstaknuta poražavajućim iskustvima sa vukovarskih ulica i protestom roditelja koji su nedvosmisleno ukazali na problem nasilja, Jeckov smatra da Krivičnim zakonom treba predvidjeti kvalifikovani oblik učestvovanja u tučnjavi i kvalifikovani oblik nasilničkog ponašanja.

"Prva kvalifikatorna okolnost trebalo bi da bude učešće u tuči počinjeno iz mržnje odnosno zbog diskriminatornih pobuda. Druga kvalifikatorna okolnost odnosi se na posebno ranjive, na djecu i starije osobe te osobe s težim tjelesnim ili duševnim smetnjama ili prema trudnicama. Prema podacima MUP-a za 2022. godine postupano je povodom 51 krivičnog djela iz mržnje, dok su godinu ranije postupali u 49,5 posto više predmeta, tačnije povodom 101 krivičnog djela evidentiranog kao zločin iz mržnje, od čega ih je 13 okvalifikirano kao javno podsticanje na nasilje i mržnju", navela je Jeckov.