Nakon tajnog susreta u Bakincima 18. januara, pet predsjednika stranaka koje čine vlast na državnom nivou u četvrtak će se sastati u Sarajevu kako bi se razgovarali o zakonima i obavezama koje vlast BiH mora usvojiti i ispuniti na svom EU putu, a prije zasjedanja Evropskog vijeća 21. marta kada će se odlučivati o pristupnim pregovorima.

Ni nakon posljednjeg sastanka sa kojeg je procurio dokument sa pobrojanim obavezama, dogovorenim zakonima i ključnim izmjenama, nisu se strasti smirile, i novi sastanak najavljen je uz turbulencije, piše Patrija.

A o sutrašnjem sastanku državne koalicije izvijestio je Dragan Čović, iz kojeg danas nije zračio pretjerani optimizam s obzirom da su svi rokovi koje je proteklu godinu određivao za dogovor koalicije istekli, a rezultata nema. Pri tome se našao i na udaru američke administracije zbog projekta Južne interkonekcije. On je danas postavio novi rok od dvije do tri sedmice, odnosno kraj februara za rješavanje pitanja kao što su Izborni zakon koji uključuje osiguravanje „legitimnog predstavljanja“ ali bez promjene Ustava BiH za šta nemaju dvije trećine u Predstavničkom domu PS BiH, pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH što je i zahtjev Milorada Dodika, te zakoni koje je EU istaknula kao prioritetne Zakon o spriječavanju pranja novca, Zakon o sudovima, Zakon o sukobu interesa.

Nije Čović danas pojašnjavao, a doduše nije ni dozvolio više od dva pitanja novinara nakon svog viđenja političke situacije, zašto je na Domu naroda PS BiH oborena hitna procedura Zakona o spriječavanju pranja novca i zašto je on odbio da se Kolegij povuče i usaglasi o tom zakonu.

Iz trojke nakon fijaska u Domu naroda PS BiH oglasio se samo Konaković koji je kazao da je iznenađen zašto taj zakon nije usvojen. Kada uđete u vlast sa Dodikom i Čovićem nemate luksuz očekivati nešto od ljudi koji su u političkom životu BiH prisutni već 25 godina i koji su vas zapravo izabrali da s njima činite vlast. Zbog druženja Konakovića i Čovića moguće je da se zarazio virusom optimizma HDZ-a, ali politička realnost pokazuje nešto sasvim drugo.

Najave i izjave o sutrašnjem sastanku koje smo danas čuli iz Mostara i Banja Luke nisu optimistične. I Čović i Dodik na sastanak dolaze sa svojim zahtjevima u skladu, kako to pocrtavaju, sa dogovorom iz Bakinaca. Obojica trojku podsjećaju o tonskom zapisu sa sastanka i dogovoru koji je postignut.

Stranke trojke još uvijek nisu zauzele jedinstven stav oko određenih pitanja i zakonskih rješenja, pa je tako Naša stranka izašla sa zaključkom nakon sjednice Predsjedništva stranke da nema pregovora o Izbornom zakonu dok BiH ne dobije pristupne pregovore. S obzirom na kritike koje je iznio američki diplomata James O'Brien Ustavni sud BiH ne bi trebao biti dio dogovora. No, o detaljima sigurno više zna Konaković koji je s njim imao poseban sastanak.

O'Brien je istaknuo da je sporazum iz Bakinaca manjkav, te je upozorio da se ne smije ići u dalje etničke podjele ili veta. Danas je u medijima objavljena i izjava Nerina Dizdara, aktuelnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica u Vladi FBiH, ali i člana radne grupe koja radi na izmjenama Izbornog zakona. Poznati su zahtjevi HDZ-a kao i njihov prijedlog da se član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bira tako da taj kandidat mora imati najveći broj glasova iz kantona koji imaju većinski hrvatsko stanovništvo. U praksi to znači uvođenje nove izborne jedinice.

„Stranke trojke su bile jasne da je prvenstveni cilj razgovora o izmjeni Izbornog zakona provođenje presude ''Sejdić – Finci'' i otklanjanje diskriminacije. Sigurno nećemo pristati na rješenje po kojem bi se u FBiH formiralo više izbornih jedinica za izbor članova Predsjedništva“, kazao je Dizdar.

Kada je trojka pokušala 27. januara održati sastanak o ustavnim promjenama na koje je pozvala sve parlamentarne stranke, njima su se odazvali samo koalicioni partneri koji su i tu priliku iskoristili da im poruče kako je vrijeme za implementaciju sporazuma iz Bakinaca i da nema povlačenja.

Šef SDP BiH Nermin Nikšić zvani kompromis, dosad nije otkrio šta je to trojka dobila kompromisom izuzev jedne ili dvije ministarske fotelje u Vijeću ministara BiH. No, zato je otkrio da je opredijeljen za kompromis.
„Nastavljamo dalje koračati ka evroatlantskoj budućnosti BiH i za to smo spremni postizati kompromise. To ni na koji način ne znači da ćemo pristati na bilo čije ucjene i prijedloge kojima bi se oštetili građani ili narodi“, napisao je Nikšić na društvenim mrežama.

O NATO putu sa Dodikom ne mogu postići kompromis jer on se isključivo zalaže za vojnu neutralnost i u tome prati stav Srbije.

Dodik je nakon današnjih istupa Konakovića poručio da neće biti dogovora o tri ključna evropska zakona dok se ne riješi i pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH ali i status visokog predstavnika.

U ovom trenutku evropski put BiH je sve dalje, a problema, obaveza i zahtjeva sve više.