Piše: Darko OMERAGIĆ

Mediji u Republici Srpskoj ovih dana izvještavaju o ubrzanom zaduživanju tog bh. entiteta. Pa tako bilježimo i vijest o zaduženju emisijom dugoročnih obveznica za još 40 miliona KM po kamatnoj stopi od 6 posto.

Samo dva dana kasnije premijer RS-a Radovan Višković se pohvalio i da je Saudijski fond za razvoj učestvovao u dva projekta (naučnotehnološki park u Banjaluci i Studentski dom u Foči) s 32 miliona američkih dolara uz mogućnost da se ovom bh. entitetu ponudi još 500 miliona dolara za razne projekte.

No, dok se RS ubrzano zadužuje sve glasnije se priča o mogućem bankrotu ovog entiteta. Milorad Dodik to naravno negira govoreći da je „situacija teška, ali pod kontrolom“. Tako je na pitanje o bankrotu odgovorio početkom februara na sjednici Glavnog odbora SNSD-a u Srpcu. Ipak, Dodik svaki put propusti priliku da odgovori je li zaduživanje ovog bh. entiteta putem berze ili Saudijskog fonda znak ekonomske nemoći i posljedica otvorenog sukoba s nekom od vodećih zapadnih zemalja, poput Njemačke koja je suspendirala finansiranje nekih projekata u tom entitetu. Nema više odakle da kane, pa je situacija „daj šta daš“. Iz Rusije očito ne uzvraćaju ljubav Dodiku koju on toj zemlji, odnosno ruskom režimu, počesto javno izjavljuje.

FONDOVI SU RIGOROZNI

I šta ćemo sad, pitamo poslovnog savjetnika i ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića:

"Vlada RS-a se izjasnila da na berzi želi prikupiti oko 40 miliona KM pa je na kraju ponuda bila oko 53 miliona KM. Riječ o obveznicama na pet godina sa šest posto kamate. Što se tiče Saudijskog fonda do te saradnje je došlo nakon razgovora Željke Cvijanović s ministrom turizma Saudijske Arabije koji je i predsjedavajući Fonda za razvoj. Nije poznato na koji način će ta saradnja biti realizovana s opštinama i nekih javnih preduzeća u RS-u koje su vlasti RS zvale na sastanak ne znam, ali znam da su ti Fondovi vrlo rigorozni i da funkcionišu kao banke i nema gledanja kroz prste. Za svako kreditiranje koje nije zajedničko ulaganje se mora obezbijediti garancija, a RS je u situaciji da može da da samo garancije jer nema firmi ili poslovnih partnera s kojima bi bilo moguće uspostaviti joint venture, odnosno neki vid javno-privatnog partnerstva. A toga nema jer privrednici na taj skup nisu ni pozvani", kaže Pavlović.

Zoran Pavlović: "Cijena po kojoj RS plasira svoje obveznice je stigla na šest posto što značajno više nego u FBiH"

Naš sagovornik ovu priču naziva lijepim željama, ali realnost je nešto drugačija. A realnost je da Njemačka kao jedna od najmoćnijih evropskih ekonomskih sila ne želi više ništa da finansira u RS-u. Barem dok se ne promijeni vlast ili dok se Dodik ne promijeni što je vrlo teško očekivati.

"Ovo danas vidim kao pokušaj RS-a da nađe alternativna finansijska tržišta ili alternativne prijatelje. Ono što je sigurno je da sve to ima svoju cijenu. Cijena po kojoj RS plasira svoje obveznice je stigla na šest posto što je značajno više nego u FBiH, a to samo pokazuje da kada neko diže kamatu time želi privući svakoga, a s druge strane da mora prikupiti sredstva. Vlada RS ne vodi računa o stezanju kaiša što je neophodno i nužno barem ove i naredne dvije-tri godine kada će RS dospjeti otplate koje su sve u kategoriji milijarda KM i više godišnje. A 2026. će dospjeti i obveznice s Londonske berze. To je ključna godina.

SKUPO ZADUŽIVANJE

Tako da bih ja da sam na mjestu vlasti RS radio na jačanju privrede i zapošljavanju, a ne u trošenje novca na infrastrukturne objekte jer ako nema ljudi i posla šta će vam bolnica u Trebinju koja se trenutno gradi. Ove investicije u RS nisu funkcionalne i ne donose profit, a s druge strane ovakvo zaduživanje je skupo i stvara obavezu vraćanja jer treba vratiti i kamatu, a ne samo glavnicu", objašnjava Pavlović.

Zanimljivo je da vlasti u RS žele komunikaciju s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ali pod svojim uslovom. A MMF je tražio da se baza podataka privatnih računa transferiše u Centralnu banku BiH kako bi CBBiH imala sve informacije o privatnim računima i u RS. Bez MMF-a i njegovih relativno povoljnih kredita deficit u budžetu RS-a neće biti lako pokriti.

"Ulaganja Vlade RS i garancije koje daje, milionske iznose za Jahorinu, ski-centar Igrišta (55 miliona KM), bolnica u Trebinju (120 miliona KM),teniski centar u Banjaluci (55 miliona KM) su enormni iznosi koji ne mogu donijeti ni povrat kamate, a kamoli glavnicu", zaključio je Zoran Pavlović, poslovni savjetnik i ekonomski analitičar u razgovoru za "Slobodnu Bosnu".