HIDŽAB U ORUŽANIM SNAGAMA BiH: Da li je presuda Ustavnog suda u skladu sa Ustavom BiH?

Mjesec dana nakon odluke, raste iščekivanje da se Ustavni sud BiH oglasi po Emelinoj apelaciji.

  • Vijesti

  • 22. Feb. 2024  22. Feb. 2024

  • 10

Već duže od decenije pripadnica Oružanih snaga BiH Emela Mujanović vodi pravnu bitku jer joj nije dozvoljeno da nosi maramu na svom radnom mjestu.

Naime, Pravilnik o uniformama u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine zabranjuje nošenje vidljivih vjerskih obilježja. Tu počinje njena bitka da se utvrdi da li Pravilnik krši njeno ustavno pravo na slobodu vjere i da li je diskriminira.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović pokušao je apelacijom osporiti ovaj Pravilnik pred Ustavnim sudom BiH, no Sud je sredinom januara odlučio da je Pravilnik u skladu sa državnim ustavom, a u obrazloženju sudske odluke navodi se kako zabrana nošenja hidžaba ili marame, uz uniformu, ne krši pravo na slobodu vjere.

Mjesec dana nakon odluke, raste iščekivanje da se Ustavni sud BiH oglasi po Emelinoj apelaciji.

Islamska zajednica: Odluka Ustavnog suda krši Ustav BiH

Dok čekamo na konačnu odluku Ustavnog suda koja će odrediti Emelin put u Oružanim snagama, „Slobodna Bosna“ kontaktirala je Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini želeći čuti njihovo mišljenje o predmetnoj odluci suda, te provjeriti kakvi su propisi po pitanju žene i hidžaba na radnom mjestu.

„Želimo Vam kazati da mi pratimo ovaj slučaj od samog početka i da smo aktivni u njemu. Naši organi, institucije i mediji su ovom pitanju posvetili veliku pažnju. Želimo, pak, javno pokazati poštovanje prema Ustavnom sudu naše zemlje. Nismo još uvijek reagirali na ovu njegovu odluku, budući da je još nismo ni dobili. Osim toga, advokat Emele Mujanović nas je obavijestio da se očekuje očitovanje Ustavnog suda i po apelaciji same Emele i da se on nada da bi to trebalo uslijediti uskoro“, najprije su rekli iz kabineta reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića za „Slobodnu Bosnu“, a zatim su se očitovali o cijelom slučaju:

Mi, naravno, nemamo dileme da je predmetna odluka Ustavnog suda BiH pogrešna, jer zadire u Emelino ljudsko pravo te da, kao takva, predstavlja kršenje Ustava BiH. Saglasni smo s tim da se u Oružanim snagama, zbog specifičnosti naše društvene zbilje, ne trebaju isticati vjerski simboli, no pokrivanje žene nije vjerski simbol, već stroga dužnost, na šta smo ukazivali sve od samog početka ovog procesa. S obzirom na to, činit ćemo šta je potrebno da to njeno ljudsko pravo bude zaštićeno“, rekao je za „SB“ Mustafa Prljača iz Ureda za odnose s javnošću Islamske zajednice.

alt

Neutralnost na koju se Sud poziva nije legitimni cilj

Advokat Emele Mujanović Emir Kovačević za „Slobodnu Bosnu“ je naveo kako ne zna šta je pisalo u Izetbegovićem zahtjevu, iako se njegova apelacija odnosi na isti pravilnik kao i njihova apelacija.

„To je pravilnik o uniformama koji zabranjuje civilnu odjeću. Međutim, u obrazloženju koje je Sud objavio nakon odluke da taj pravilnik ne krši pravo na slobodu vjere, primijetio sam da se Ustavni sud poziva na neutralnost. Moram ovdje odmah naglasiti da neutralnost nije legitimni cilj kada je u pitanju pravo na slobodu vjere ili uvjerenje. Ovo pravo je definisano članom 9. Evropske konvencije za ljudska prava gdje se u 1. stavu definiše pravo, a u drugom se već navode uslovi prema kojem se to pravo može ograničiti“, pojašnjava Kovačević kako je jasno da država može ograničiti pravo na slobodu vjere, ali sa vrlo preciznim uslovima.

„Kao prvo ograničenje mora biti propisano zakonom. Ne može pojedinac donijeti odluku da li će nekom ograničiti to pravo ili ne. Drugo, obrazloženje mora biti jedan od pet legitimnih uslova koji su navedeni u tom stavu 2, a to je javni red, zdravlje, moral, prava i sloboda drugih, nema šestog legitimnog cilja ili sedmog. I samo u okviru tih pet država je u mogućnosti da ograniči to pravo, kao što vidite neutralnost nije legitimni cilj i Ustavni sud se nelegitimno poziva na neutralnost“, pojasnio je Kovaćević za „SB“ navodeći kako ima i treći, najteži uslov prilikom ograničenja.

Nakon Ustavnog suda, išli bi na sud u Strazburu ili komitete UN-a

„Riječ je o nesrazmjernosti. Dakle, ako se ne može cilj ublažiti blažom mjerom opet se smatra da je došlo do povrede prava. Konkretne primjere imamo u apelaciji Granične policije koju sam ja također zastupao. Sud je utvrdio povredu prava na slobodu vjere zato što je GP apsolutno zabranila nošenje brada. Policija može u određenoj mjeri po pitanju uniformnosti, izgledu, uređenosti, propisati oblik, izgled i dužinu brade, ali nije mogla apsolutno zabraniti“, naveo je Kovačević dodajući i kako je ubijeđen da BiH ne bi mogla proći pred Evropskim sudom za ljudska prava kada bi dotle otišla ova apelacija.

„Prvo, to ograničenje nije propisano zakonom, ne postoji legitimni cilj. Štaviše, Ministarstvo za odbranu nije navodilo nijedan od ovih pet legitimnih ciljeva nego su se pozivali na uniformnost, što također nije legitimni cilj. I treća je srazmjernost, za koju mislim da je odluka također pogrešna, pošto postoji potkapa koju Emela nosi zimi. Potkapa zadovoljava sve njene vjerske potrebe, a u skladu je sa uniformama i pravilnikom“, pojasnio nam je Kovačević navodeći kako su prije samog odlaska na sud davali prijedlog da se Emeli napravi i ljetna potkapa, istog materijala i boje kao uniformi, a koja bi riješila njen problem i problem Oružanih snaga BiH.

„Naš problem nije riješen, mi i dalje očekujemo odluku Ustavnog suda BiH na apelaciju iz maja 2021. godine. Uskoro će tri godine kako nemamo odluku. Razumijem da Ustavni sud radi u otežanim uslovima, ali bez obzira kakva god odluka bude, ja sam ubijeđen da smo mi upravu i u tome ćemo istrajati, ako ne u Ustavnom sudu BiH, onda ćemo ići dalje ili u Strazbur ili u neke od komiteta UN-a“, otkrio je Kovačević za „Slobodnu Bosnu“.

Mujanović prijeti otkaz i disciplinski postupak

alt

Mujanović je, otkriva nam advokat, u teškom položaju u Oružanim snagama BiH.

Prijeti joj otkaz, disciplinski postupak, pod stalnim je pritiskom. Naravno ni da ova odluka nije dobrodošla, nije nam drago što se desila tako, bolje bi bilo da je bila pozitivna, ali opet kažem da ovakva odluka Ustavnog suda po zahtjevu gospodina Izetbegovića može, ali i ne mora da utječe na Emelinu apelaciju. Zahtjev gospodina Izetbegovića je apstraktne prirode, uopćen, naša apelacija je konkretne prirode – osoba, predmet i okolnosti i puno je šira. Mi se ne pozivamo samo na pravo o slobodi vjere nego i na zakon o zaštiti od diskriminacije, što je vrlo ozbiljan zahtjev, potkrijepljen i dokumentovan. I ne znam zaista kako bi Ustavni sud mogao obrazložiti da se u ovom slučaju ne radi o diskriminaciji“, naveo je Kovačević.

Kovačević je podsjetio i kako Zakon o Oružanim snagama BiH dozvoljava vjersko izražavanje sa specifičnosti svake od vjere, te dodao kako postoji organizirano vojno muftijstvo, dušebrizništvo, kolektivne molitve, hodočašća, a podsjetio je i na odluku Ustavnog suda koja dozvoljava nošenje brade za muškarce.

„Kako oni mogu nositi bradu i kako se sad i zašto Emeli ne dozvoljava da nosi maramu iz vjerskih razloga“, pita se Kovačević potvrdivši da je u vojnim službama država članica NATO-a, poput Velike Britanije, SAD-a, Norveške, Nizozemske itd, dozvoljeno nošenje hidžaba.

„Ne radi se ovdje ni o kakvom nametanju, nego da nosi hidžab ko hoće. Ovdje se radi o individualnom pravilu“, rekao je advokat Emir Kovačević navodeći kako se ovo pitanje više ne tiče samo vojnikinje Emele Mujanović, već i drugih djevojaka koje bi željele biti članice Oružanih snaga BiH a ne mogu ispoljiti svoje vjerske potrebe.

Muslimanke jedina pogođena grupa

Za komentar na odluku Ustavnog suda zamolili smo i aktivistkinju za prava žena sa hidžabom, te višu asistenticu na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amilu Svraka-Imamović koja navodi kako politika BiH ima određenih sličnosti sa politikom Velike Britanije, u kojima ne postoji propis koji govori o nošenju marame u javnom prostoru.

„Izuzetak su, vidjeli smo, Oružane snage BiH i pravosudne institucije. No nikada nije riješeno ključno pitanje – kojim putem želi BiH ići? Je li to uopće britanski model koji ističe slobodu religija?“, rekla je za „Slobodnu Bosnu“ Svraka-Imamović.

Postavlja se i pitanje zašto je nošenje hidžaba postalo bitno posljednjih nekoliko godina?! Kome smeta povećan broj mladih i obrazovanih žena sa hidžabom u javnom prostoru koje ne žele ograničiti religiju samo na četiri zida“, pita se Svraka-Imamović te se osvrće na obrazloženje odluke Suda o neutralnosti.

„Zakoni ili propisi kojima se ograničava sloboda manifestiranja religije imaju neutralan jezik i samo deklarativno obuhvataju sve vjerske kategorije. Da je riječ o propisima koji imaju za cilj sprečavanje vidljivosti islama i onemogućavanje u prvom redu nošenja marame na radnom mjestu ili drugom javnom prostoru, vidimo u činjenici da su muslimanke jedina pogođena grupa“, dodala je Svraka-Imamović za „SB“.

(S. Hodžić)

Komentari - Ukupno 10

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...