Jučerašnje gostovanje ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana u Dnevniku N1 uzbunilo je duhove u susjednoj Srbiji, zbog izjava hrvatskog ministra reagirao je srpski državni vrh, a stigla je i protestna nota.

“Čini mi se da je reakcija Srbije pretjerana i da ukazuje na namjeru srpske vlasti da nikako ne normalizira odnose između Srbije i Hrvatske. Mislim da je i nota pretjerana, a osobito riječi koje je uputio Ivica Dačić. Da je Grlić Radman jučer izrekao ono što piše u današnjoj izjavi MVEP-a, reakcije možda ne bi bilo. … Svima je jasno da se svaka zemlja koja želi biti članica EU-a mora biti spremna odreći dijela svog suvereniteta kako bi EU funkcionirao. Sve je to Srbiji poznato”, govori bivši hrvatski ambasador u Rusiji Božo Kovačević, objašnjavajući da riječi koje je ministar Grlić Radman koristio možda nisu uobičajeni diplomatski rječnik.

Što se tiče pozicije koju EU zauzima prema Srbiji, Kovačević smatra da je to pogrešno.

“Riječ je o pogrešnoj politici EU-a na koju uvelike utječu stajališta Europske pučke stranke. Oni očito, ne samo pučani, imaju neki prešutni dogovor s Vučićem da će isporučiti određene rezultate. On to odbija učiniti, a EU je pogriješio što je dopustio da Vučić osobno pregovara o svim poglavljaima, trebali su inzistirati na slovu Ustava Srbije prema kojemu predsjednik jedva da ima ikakve ovlsti. Da su na tome inzistirali, ta Vučićeva svemoć ne bi tako izgledala ni u Srbiji”, govori bivši ambasador u Rusiji za N1.

Takva politika EU-a prema Srbiji proširila se i na dio, čak i cijelu BiH.

 “EU je izgubio dobrih 20-ak godina, da nije vodio dovoljno aktivnu politku ni prema Sribji ni prema BiH, osobito RS-u. Ako rješavanje problema na Balkanu bude prepušteno samo EU-u, moglo bi se dogoditi da nakon mnogo vremena u EU uđe Federacija, a ne i RS, da bude primjenjeno ciparsko rješenje”, govori Kovačević. Dodaje i da Milorad Dodik ne želi izgubiti ni koristi koje ima od prijateljstva s Putinom, kao ni one koje ima od EU-a, odnosno od Daytonskog sporazuma.

Situacija u Ukrajini

Kovačević je komentirao i situaciju Ukrajini.

“Jasno je da Ukrajina ostaje pri svom zahtjevu da se Rusija mora povući sa svih okupiranih područja, ali interesi Zapada nisu tako jednoznačni. Interesi Zapada nisu istoznači interesima Ukrajine”, objašnjava.

Formulacija da će Zapad Ukrajini pomagati dokle god to bude potrebno, bez da se definiralo što će pomoć učiniti nepotrebno, a tako i ona da će Ukrajina biti primljena u NATO kad završi rat, bez da se definirao neki poželjni scenarij za kraj rata su pritisak na Zelenskog da pristane na pregovore, makar startna pozicija za Ukrajinu bila nepovoljna, smatra Kovačević.

“Amerika je postigla strateški poraz RUsije u smislu da Rusija na opskrbljuje europsko područje plinom i da ne može u svoju interesnu sferu uključiti bivše članice Varšavskog pakta, a pitanje obnove Ukrajine ostaje da rješavaju Ukrajina i Europa. Čini mi se da nije nemoguć zaokret u američkoj politici”, govori bivši ambasador u Rusiji.

On smatra i da bi Putin pogriješio ako bi primio pobunjene pokrajine u Moldaviji.

“Nakon što se stabilizirala kriza s Prigožinom, situacja se stabilizirala. I ekonomija je rasla i on se osjeća samouvjerenim. Ali, sankcije se zaoštravaju, održavanje rata u Ukrajini bit će sve skuplje, a posljedice sve teže podnošljive i u ekonomskom i u socijalnom pogledu. On sad uživa visoku podršku jer je javno obećao da neće biti dodatne mobilizacije, ali on ne može voditi rat bez toga, a to rezultira problemima, pobunama, neposluhom i dodatnim ekonomskim problemima”, govori.

Kovačević govori i kako mu je mogući ruski napad na Ukrajinu izgledao poptuno iracionalno dok nije čuo Putinov govor u kojemu kaže da Ukrajina kao država nije postojala.

“On se nije odrekao te koncepcije, dapače. On u intervjuima podcrtava tu svoju imperijalnu koncepciju, što znači da ne treba isključiti daljnje iracionalne odluke”, kaže. Dodaje da će i daljnje vođenje rata u Ukrajini za Putina i njegovu vlast predstavljati sve veći problem.