Zlatko Knežević, bivši sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine bio je jedan od gostiju naše ovosedmične emisije 'Istraga sedmice' Hayat TV-a.

Knežević je govorio o radu Ustavnog suda kao najviše pravosudne instance u Bosni i Hercegovini.

"Bio sam predsjednik Ustavnog suda u najtežoj situaciji, tad je Ustavni sud imao 128 rješenja, formirao pravosudni forum, raspravljapo o najvažniji pitanjima i tek sad sam shvatio da sam u pravu što sam otišao. Od institucije koja je bila uzor u Evropi, po kvalitetu je bio 3. ili 4. u Evropi, svelo se na instituciju koja u ovom momentu ne zna gdje je. Pored tri konstitutivna naroda, imamo i četvrtog, a to je međunarodna zajednica. Mnogi su interesi tu, možda da se zapitamo kome odgovara da Ustavni sud ne funkcioniše. Vječiti krivac je rukovodstvo RS, sa pravom ili ne, ali vječiti krivac. Ključne politčke stranke druga dva naroda nisu zainteresovane za funkcionisanje Ustavnog suda, a tu je i naš dragi ‘brat po materi’ iz međunarodne zajednice. Nakon famoznog zaključka da napustim Ustavni sud, odnosno da podnesem ostavku, bila su dva poslanika koja su protiv svega što se predloži, a ostali su bili ili ‘za’ ili ‘suzdržani’", naveo je.

Knežević je, kaže, sedam godina ranije otišao u penziju. Podsjećamo, NSRS bira dvoje sudija Ustavnog suda BiH, Predstavnički dom bira četvoro sudija Ustavnog suda i troje sudija su stranci. U ovom trenutku nema nijednog sudije iz RS-a. Kako je naveo, penzionisao se i zbog političkog pritiska, ali i zbog brisanja pravila Ustavnog suda Člana 39.

"Član 39 je tada glasio da se plenarna sjednica ne može održati ako nije prisutno troje sudija od četiri koje je birao Parlament BiH ili jedan sudija koju je birala NSRS. Kvorum za plenarnu sjednicu je pet. To je jedan mehanizam koji je korišten i to se nikada nije desilo, izbrisan je suprotan tom pravilu. Pravila kažu da ne može plenarna bez jednog sudija iz RS. Odsustvovao sam sa te sjednice, imao sam putni nalog. Bio sam u Kirgistanu, čuo sam se sa predsjednicom Valerijom i rekla je da će sazvati sjednicu sa dnevnim redom, a dnevni red je bio ‘vanredno stanje u Ustavnom sudu zbog neizbora sudija’. Tada su dvojica nedostajala. Rekao sam da tada ne mogu, ne mogu online učestvovati. Zovem u toku noći našeg šefa i kažem da se ne mogu konektovati. Tek kad sam uspio da se konektujem vidim da je donesena odluka o promjeni pravila i onda je krenulo ubjeđivanje da sam zbog političkog pritiska otišao, a ne zbog promjene pravila. Otišsao sam i zbog promjene pravila i zbog političkog pritiska. Na plenarnoj sjednici sam se pojavio za 12 dana i tražio da se po pravilima glasa, ali se odbilo da se raspravlja o tome. Suštinski je promijenilo ozbiljne i izazvalo negativne stvari u BiH. Državljani BiH su u rukama odlučivanja stranaca. Nije mi jasno zbog čega su brzali, zašto nisu mogli čekati 12 dana da to urade legalno. Više će biti stranaca u Ustavnom sudu, nego domaćih sudija", pojasnio je.

Govorio je i u ulogama stranih sudija u Ustavnom sudu.

"Imate stranaca koji razmišljaju na način o apelacijama, imate sudija koji imaju svoj stav, spremaju se za sjednice. Dešavalo se da nedostaje neki politički dokument, pa sutradan na sjednicu strani sudija donese taj dokument, jer je zaboga ujutro bila sa nekim iz međunarodne zajednice, dešavalo se", pojasnio je.