Kada je na Kongresu SDP-a 10. juna 2023. godine podržan prijedlog da Nermin Nikšić ostane predsjednik SDP-a do okončanja lokalnih izbora koji se trebaju održati u oktobru 2024. godine, dio SDP-ovaca iznio je otvoreno neslaganje s takvom odlukom. Tom Kongresu nije prisustvovao potpredsjednik stranke Denis Bećirović, Irfan Čengić, a kritike je uputio i Igor Stojanović, piše novinska agencija Patria.

Izborni Kongres SDP-a trebao bi biti održan 2025. godine. No, kadrovi bliski Nerminu Nikšiću koje je instalirao na važne pozicije, već su počeli prizivati njegov ostanak na čelu SDP-a.

U svom govoru na tribini u Brčko distriktu 28. februara povodom Dana nezavisnosti BiH, Vojin Mijatović koji je bio i raniji pokretač ideje da se Nikšiću produži mandat predsjednika, ponovio je takav stav.

„Potpuno sam siguran da će sljedeći lokalni izbori koji nam predstoje pokazati punu snagu socijaldemokratske partije i potpuno sam siguran da će nakon značajnog rasta rezultata i dobrih rezultata u oba entiteta biti dovoljan razlog da zamolimo predsjednika Nikšića da ne napušta kormilo SDP-a nego da ostane koliko god još može i zdravlje ga služi i da idemo naprijed“, kazao je Mijatović.

Samo dan nakon te Mijatovićeve serenade o Nikšiću, oglasio se i Dragan Stevanović, dugogodišnji član SDP-a.

“Izgleda da ćemo u SDP-u uskoro morati formirati "frakciju" članova koji su kao političku opciju od početka imali socijaldemokratiju i nisu mijenjali političke stranke i dres.
Ovo zato da se u SDP-u čuje i naš glas”, naveo je Stevanović na FB.

Prema informacijama Patrije, na nedavnoj sjednici Predsjedništva SDP-a došlo je do verbalnog sukoba između Stojanovića i Nikšića, a otkako je SDP ušao u vlast na svim nivoima, sjednice liče na ratni front. Izvori iz SDP-a otkrivaju da osim povišenih tonova, rasprave obiluju psovkama i vrijeđanjem baš onako u socijaldemokratskom duhu.

Kada je iz stranke ekspresno isključen Ademir Spahić jer je iznio optužbe na račun predsjednika Nikšića i još nekih kadrova SDP-a, optužujući ga za govor mržnje, mnogi su smatrali da je u SDP-u demokratiju zamijenio despotizam.

Neka od kadrovskih rješenja koje je Nikšić odabrao za određene pozicije izazvala su revolt članstva SDP-a. Tu se najviše misli na Mijatovića koji je za kratko vrijeme postao potpredsjednik SDP-a, Nikšićev miljenik, pa tako se za Mijatovića govori da je zapravo “premijer iz sjene”.

Kada je bila aktuelna priča o Kongresu SDP-a, a ujedno se i pregovaralo o uspostavi Vlade FBiH, šef HDZ-a Dragan Čović “savjetovao” je Nikšiću da zadrži poziciju predsjednika “kako zna i umije”.

Ono čega se Nikšić pribojava, ali očito i drugi politički partneri, je da bi po principu “jedan član-jedan glas” izgubio u utrci od Zukana Heleza ili Denisa Bećirovića koji su za sada najozbiljniji kandidati za preuzimanje stranke.

Koliko je u SDP-u ostalo stvarne demokratije i poštivanja Statuta pokazat će se vrlo brzo. No, tačno je da ni Nikšiću nije mrska ideja da ostane predsjednik. Iako je tvrdio da nije za ideju promjene Statuta kako bi ostao predsjednik, čini se da mu je bliža ideja da ostane vanstatutarno na čelu partije.

Govor Mijatovića u kojem poziva na ostanak Nikšića.