“Kada država postane članica Europske unije, pojedinci i građani te države dobivaju niz direktnih beneficija koje mogu znatno poboljšati njihovu kvalitetu života, profesionalne prilike i socijalnu sigurnost. Ove beneficije proizlaze iz temeljnih sloboda i politika EU-a, koje su usmjerene na promicanje prosperiteta, stabilnosti, i suradnje među državama članicama.“

Piše: Dženana Karup Druško

U novembru prošle godine Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji uz određene uvjete koji su trebali biti ispunjeni do marta ove godine. Naime, odluka o mogućem početku pregovaračkog procesa sa BiH očekuje se na sjednici Evropskog vijeća 21. marta. No, uvjeti još uvijek nisu ispunjeni jer nije postignut politički dogovor oko neophodnih reformi.

Političari se slažu da su evropske integracije jedan od najvažnijih ciljeva Bosne i Hercegovine. Prema istraživanju Direkcije evropskih integracija BiH iz 2022. godine “gotovo četiri petine građana glasalo bi za ulazak BiH u Evropsku uniju“ jer je to, po mišljenju građana, garancija trajnog mira i političke stabilnosti, slobode kretanja roba i kapitala, i poštivanje zakona i propisa. Većina građana se slaže da “politizacija procesa integrisanja“ i “nespremnost na promjene“ najviše otežava evropske integracije Bosne i Hercegovine.

Pozitivni koraci

Novi izvještaj Evropske komisije o ispunjavanju ključnih prioriteta o napretku očekuje se u martu što bh. političarima daje jako malo vremena, pogotovo nakon izostanka dogovora na posljednjem sastanku vladajuće petorke u Mostaru.

“Moja očekivanja što se tiče novog izvještaja moram reći su realna, od vlasti BiH se očekuje da naprave svoj dio posla, da napravimo još nekoliko pozitivnih koraka i da jednostavno iskoristimo tj. da pokažemo političku mudrost i političku volju da mi to možemo uraditi“, smatra Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH. Ona naglašava da je “ključno da se obaveze ispune jer nakon marta slijede izbori za Evropski parlament, nakon tih izbora slijede nova imenovanja u institucijama Evropske unije i mislim da će pažnja Evropske unije biti preusmjerena sa politike proširenja na unutrašnja pitanja“.

Po bivšem direktoru Direkcije evropskih integracija Edinu Dilberoviću ovaj proces je bitan i za državu i za građane ”jer svaki zabilježeni napredak poboljšava kvalitet života u ovoj državi, pogotovo poboljšava kvalitet života građana, što na kraju treba biti jedini cilj“.

Prof. dr. Dijana Gupta iz Mostara također je sigurna da ulazak BiH u Evropsku uniju donosi brojne benefite za građane, dodajući da bi ulazak BiH u NATO ubrzao i put BiH u EU jer je NATO najjača i nakredibilnija političko-vojna organizacija na svijetu: “To je nešto što nam je imperativ u euroatlantskim integracija, pogotovo poslije agresije Rusije na suverenu Ukrajinu.“

Kao najvažnije benefite ulaska BiH u Evropsku uniju ona ističe “vladavinu prava, jednake mogućnosti za sve, ekonomski napredak koji će imati utjecaj na životni standard građana, kao i razne evropske fondove u mnogim oblastima. Obrazovni standardi bit će na višim nivoima kompatibilni sa evropskim standardima. Treba istaći i jačanje socijalne politike i bolje uvjete za najranjivije grupe naših građana“. Gupta naglašava da Bosna i Hercegovina ima najveću šansu poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma da “implementira procese euroatlanskih integracija u stvarnost“.

Prava pojedinaca

Akademik Mirko Pejanović podsjeća da ljudi iz BiH traže sebi boljitak odlaskom u Evropsku uniju, a u posljednje dvije decenije otišlo je više od 400.000 ljudi, uglavnom mladih i relativno mladih s porodicama. Ljudi odlaze, objašnjava dalje Pejanović, jer im zemlje u EU obezbjeđuju zaposlenje i u tom smislu ljudsko dostojanstvo, jednakost u pravima, uređen život u pravnom, kulturnom, političkom i sigurnosnom pogledu.

“Ovo o čemu govorim je vidljivo i to ljudi iskazuju u svim istraživanjima. Ako bi napravili komparaciju toga sa građanskom BiH, ulaskom u Evropsku uniju građani bi ostvarili svoja prava. Otvaranjem granica za ljude, robe i usluge lakše će dolaziti i kapital. Studentima sam govorio da će oni svoj radni vijek i mirovinu ostvariti u Evropskoj uniji“, zaključuje Pejanović. Govoreći o vrijednostima članstva u EU naglašava da bi to značilo usvajanje novih zakona, odnosno preuzimanje pravne stečevine što podrazumijeva norme i standarde EU: “Preuzimanje ukupnih evropskih standarda znači vladavinu prava, stabilnost pravne države, individualna prava koja su garantirana svakom pojedincu.“

“Iskustvo je pokazalo da su u svim zemljama koje su se uključile u Evropsku uniju obični ljudi vrlo brzo osjetili napredak“, kaže Husnija Kamberović profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu ističući da je to “rezultat prije svega činjenice da članstvo u EU uvodi sistem po kojem društvo funkcionira, a to se uvijek izravno odražava i na kvalitet življenja običnih ljudi. Sistem je nešto što se kao nedostak već dugo osjeća u Bosni i Hercegoivni. Rekao bih da je članstvo države u EU važnije za obične ljude nego za političke elite. Iako se čini da je prvo što obični ljudi osjete – sloboda kretanja, mislim da je primjena evropskih vrijednosti i pružanje jednakih šansi običnim ljudima nešto što sudbinski utiče na promjene u društvu i državi nakon ulaska u EU.“ 

Preduvjet članstvu su reforme koje se očekuju od BiH, odnosno, kako objašnjava Dilberović, “reforme koje provodimo jesu ispunjenje uvjeta koji su nam dati za povlačenje više novca nego što povlačimo sada“, a Evropska unija od nas traži da kažemo u kom pravcu se želimo razvijati i da napravimo strategije za razvoj.

Osim korištenja finansijske pomoći od Evropske unije po istraživanju Direkcije evropskih integracija BiH (2021 i 2022) građane najviše zanima kako će proces evropskih integracija uticati na njihov svakodnevni život.

Ključne beneficije

Profesorica Nedžma Džananović Miraščija s Fakulteta politički nauka u Sarajevu objašnjava: “Kada država postane članica Europske unije, pojedinci i građani te države dobivaju niz direktnih beneficija koje mogu znatno poboljšati njihovu kvalitetu života, profesionalne prilike i socijalnu sigurnost. Ove beneficije proizlaze iz temeljnih sloboda i politika EU-a, koje su usmjerene na promicanje prosperiteta, stabilnosti, i suradnje među državama članicama.“

Po njoj su ključne beneficije za pojedince:

1. Sloboda kretanja – Rad: građani mogu slobodno tražiti zaposlenje, raditi bez potrebe za radnom dozvolom, i boraviti u bilo kojoj državi članici EU-a; Obrazovanje: mogućnost studiranja u inozemstvu s manje birokracije i pristup programima razmjene poput Erasmus+ (to imamo i kao ne-članica); Putovanja: lakoća putovanja unutar Schengenskog područja bez graničnih kontrola (također moguće i bez članstva, osim u Irsku).

2. Ekonomski benefiti – Potrošačka prava: visok nivo zaštite potrošača, uključujući prava prilikom kupovine proizvoda i usluga unutar EU-a; Cijene roaminga: smanjene ili ukinute naknade za roaming unutar EU-a, što omogućuje jeftinije pozive, SMS poruke, i korištenje podataka tijekom putovanja (na tome se sada radi na regionalnom planu, na osnovu pregovora EU-Zapadni Balkan).

3. Profesionalni i akademski razvoj – Programi razmjene: pristup programima razmjene za studente, akademsku zajednicu, i istraživače, što potiče profesionalni i osobni razvoj; Profesionalno priznavanje: olakšano priznavanje profesionalnih kvalifikacija među državama članicama.

4. Socijalna sigurnost – Socijalna prava: koordinacija sistema socijalne sigurnosti omogućava očuvanje prava na socijalnu sigurnost prilikom preseljenja unutar EU-a; Zdravstvena zaštita: pravo na pristup zdravstvenoj zaštiti u bilo kojoj državi članici pod istim uvjetima kao i njezini građani.

5. Politička prava – Glasanje: pravo glasa i kandidiranja na izborima za Europski parlament, u bilo kojoj članici, i na lokalnim izborima u bilo kojoj državi boravka, osim matične države. (za državljane s dvojnim bh. i hrvatskim državljanstvom i to se već dešava u BiH).

6. Potrošačke cijene i kvaliteta života – Konkurencija: jača tržišna konkurencija unutar jedinstvenog tržišta može dovesti do nižih cijena i većeg izbora proizvoda i usluga; Kvaliteta života: EU fondovi i programi ciljaju na poboljšanje infrastrukture, okoliša i regionalnog razvoja, što može doprinijeti boljoj kvaliteti života.

7. Istraživanje i razvoj – Finansiranje: pristup finansiranju za istraživačke projekte i inovacije kroz EU programe poput Horizonta Europa. Mi ovo već imamo kao članica, samo što svoju ulaznu kartu plaćamo iz IPA, a ne iz državnog budžeta. Postignuća BiH u ovom programu su veća od prosjeka EU članica, iako mi nemamo ni ministarstvo nauke ni sistemska ulaganja.

8. Zaštita i sigurnost – Pravna zaštita: jačanje pravne zaštite u područjima kao što su radna prava, jednakost spolova, i zaštita podataka; Sigurnost: saradnja u borbi protiv kriminala, terorizma, i drugih sigurnosnih prijetnji.

Džananović Miraščija dodaje da ove “beneficije reflektiraju temeljne vrijednosti i ciljeve Europske unije usmjerene na promicanje mira, stabilnosti, i blagostanja među svojim članicama i građanima. Pristupanjem EU, države i njihovi građani postaju dio šire zajednice koja teži zajedničkom prosperitetu i solidarnosti“.

Kvalitet života

Kad su u pitanju pogodnosti za građane profesorica Zlatiborka Popov Momčinović s Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu ističe nekoliko apekata. Među prvima ekonomski koji bi doveo do povećanja životnog standarda građana a što, kaže, pokazuju primjeri drugih država koje su postale članice EU. Zatim ukazuje na ekološki aspekt u kome je važan faktor kvalitet života koji je bitan za sve ljude.

Ona ukazuje i na psihološki aspekt važan za mentalno zdravlje ljudi: “Geografski mi smo Evropa, a politički nismo, i mislim da bi članstvo u tom, psihološkom smislu bilo značajno za ljude“. Evropske integracije, odnosno članstvo BiH u Evropskoj uniji po njoj bi moglo doprinijeti da se smanji (stihijski) masovni odlazak ljudi iz BiH, a “možda bi to neke potaknulo i da se vrate“. Što se tiče akademskog aspekta sigurna je da bi članstvo u EU dovelo do poboljšanja obrazovanja, ujednačavanja programa obrazovanja u BiH i sprovođenja bolonjskih principa u punoj mjeri, što bi dovelo i do lakšeg priznavanja bh. diploma u EU.

Profesor Kamberović od približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji očekuje da se “kod nas promijeni perspektiva iz koje se gleda na brojne ekološke probleme s kojima se naša država suočava dugo vremena. Zaštitom okoliša i prirodnih bogatstava (šume i rijeke u Bosni i Hercegovini), i usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, otvorit će nove perspektive običnim ljudima za zdraviji i kvalitetniji život. Osim toga, ulaskom u EU mladim ljudima u BiH se pružaju nove perspektive. To će otvoriti bolje šanse našim studentima, otvoriti veće mogućnosti saradnje akademske zajednice (što mene posebno raduje), a rezultati te saradnje će biti vidljivi ubrzo. U svakom slučaju, ulazak u EU je jedina šansa da obični ljudi u Bosni i Hercegovini ostvare svoj san da žive normalnim životom u svojoj zemlji, Bosni i Hercegovini.“  

Govoreći o benefitima evropskih integracija za građane Vahidin Prelević, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, ukazuje da “u oblasti visokog obrazovanja mi već sad, u sklopu Erasmus programa uživamo određene pogodnosti, čiji će se obim povećavati sa svakim korakom približavanja Evropskoj uniji. Naši studenti i nastavno osoblje uz podršku Evropske unije dobijaju priliku da se upoznaju s nastavnim i naučnim praksama na drugim evropskim univerzitetima.“

On smatra da su to “neprocjenjiva iskustva, važna ne samo zbog stručnog usavršavanja nego i zbog i interkulturalne dimenzije.  Ali ono što se često pritom zanemaruje jeste ključna činjenica da taj proces nije jednostran. Jer, i naši univerziteti, evo, konkretno, moj Odsjek za germanistiku na Filozofskom fakultetu je bio domaćin brojnim njemačkim studentima koji su kod nas provodili semestre. Na taj način, generira se pozitivna slika o Sarajevu (i drugim univerzitetskim gradovima u BiH), ali i mi pokazujemo da ne učimo samo od drugih Evropljana, nego i da oni imaju nešto naučiti od nas, u naučnom i u kulturnom smislu“.

Kao i mnogi drugi, vidi određene poteškoće na evropskom putu BiH o čemu kaže: “Premda je put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju popločan razočarenjima, ciničnom politikom istih tih evropskih političara, mogućim zamkama koje zbog politike susjeda mogu biti kobne za državu, i usprkos tome što u narednih desetak godina sasvim sigurno neće doći do primanja novih članica u ovaj savez, mi se zbog samih sebe, zarad vlastite budućnosti, moramo potruditi da se što više približimo evropskim standardima, pa makar nikad ne bili primljeni u punopravnom statusu. Mi smo mala zemlja u samom srcu Evrope i iluzorno je očekivati da postoje neka druga realna geopolitička rješenja. Ali unutar tog okvira je jako bitno da mi sami, iznutra, osvijestimo smisao tih proevropskih reformi. Naš problem je često u tome što naši političari najčešće mehanički govore o Evropi, ne pokazujući ni zrno spremnosti da reflektiraju te procese. Mi unutar našeg društva tek moramo povesti ozbiljnu debatu o tome da bismo sami sebi razjasnili šta sve podrazumijeva 'evropski put'.“

Akademik Pejanović smatra da “smo mi na putu da dobijemo članstvo u Evropskoj uniji“, te ističe da 75 odsto građana podražava članstvo u EU. Po njemu je jedna od najvećih vrijednosti to što bi ulazak BiH u EU značio i garanciju miru i sigurnosti, jer “Evropska unija je najveći mirovni projekat od Drugog svjetskog rata“.

Slobodna Bosna