Godine obećanja i postavljanja rokova koji su na kraju probijeni, jer socijalna karta Republike Srpske još nije formirana. Izradu dokumenta koji će omogućiti pravedniju raspodjelu socijalnih davanja premijer Radovan Višković je najavio u decembru 2022. godine prilikom predstavljanja ekspozea.

"Prva grupa imaće zadatak da do prve polovine 2023. godine izradi socijalnu kartu Republike Srpske", rekao je Višković. 

Jun 2023. godine je prošao, a socijalna karta nije objavljena, pa je Višković krajem prošle godine ponovo najavio da će ista uskoro biti gotova.

"Sad idemo u drugu fazu i sigurno da ćemo vrlo brzo riješiti i to pitanje i kartu u punom kapacitetu imati", poručio je predjednik Vlade. 

Ni od ovog obećanja na kraju ništa. Nakon nekoliko mjeseci iz Vlade stiže priznanje da socijalna karta nije napravljena.

"Trenutno ne postoji socijalna karta izrađena znam da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite aktivno radi na tome to je nešto što nas čeka u budućnosti", rekao je nedavno ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić. 

Posao izrade socijalne karte ko god je uzimao na sebe, uskoro ga je prebacivao na nekog drugog. Prvo je na čelu radne grupe bio ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, međutim taj posao je kasnije prebačen u Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, a odatle u agenciju za informaciono-komunikacione tehnologije. Bavljenje tako važnim dokumentom na ovakav način, za opoziciju je krajnje neozbiljno.

"Šta je razlog što se to dešava ja mogu samo da nagađam. Kao poslanik sam nekoliko puta pitala i javno i pismeno kada će doći i stalno je u pitanju neka radna grupa sastaju se ministarstva sastaju se ljudi međutim nemamo konkretan datum kada će doći do izrade socijalne karte", kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirna Savić-Banjac. 

Profesor socijalne politike Ljubo Lepir je prije desetak godina vodio proces kada je prvi put trebalo da bude izrađena socijalna karta. Tada je, kaže, sve bilo privedeno kraju, međutim nadležni su odustali i sada se ide ispočetka.

"2013, i 2014. godine je urađeno sve da se uvede jedan takav mehanizam nažalost odustalo se, sada se ponovo to pokreće, ali bojim se da je previše olako shvaćeno to.   Kašnjenje u izradi socijalne karte je potpuno očekivano jer znamo da se tome činimi se nije temeljno pristupilo kao što sam proces izrade zahtjeva", kaže Lepir. 

Tako sada imamo nelogičnu situaciju u kojoj mnogi kojima pomoć zaista treba istu ne dobijaju iz republičkog ili budžeta opština i gradova, dok postoje i slučajevi da pomoć uzimaju oni kojima ista nije potrebna. U pitanju je kompleksan posao, objašnjava profesor Lepir, koji zahtjeva mnogo više od pravljenja baze podataka.

"To podrazumijeva pored jedinstvene baze podataka tj. softverskog rješenja donošenje čitavog niza zakonskih akata koji uređuju tu oblast. Nije samo dovoljno razmjenjivati podatke nego treba znati šta se time dobija – šta dobija sistem, a što je najbitnije šta dobijaju sami građani", smatra Lepir. 

Ovo otvara pitanje: Da li nadležni svjesno zaobilaze ovu temu iz straha da će socijalna karta jasno pokazati u kakvom društvu živimo odnosno šta su rezultati rada naših političara.

"Mi se nekako bavimo visokom politkom, a neće da se bave konkretnim rješavanjima problema ljudi na terenu i mislim da bi ona ako se ikad izradi a mislim da neće, pokazala jednu katastrofalnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Pored demografskih problema vidjeli bi koliko je ljudi u stanju socijalne potrebe", smatra sociolog Vladimir Vasić. 

Za razliku od Republike Srpske, u Republici Srbiji socijalna karta je izrađena i u primjeni je još od 2022. godine. Kako je za BN rečeno u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, ona sadrži sve socijalno-ekonomske podatke građana koji koriste ili su koristiili prava iz oblasti socijalne zaštite, zaštite djece i porodice, te boračko-invalidske zaštite. U Repulici Srpskoj se na ovakav registar još čeka, a kad bude konačno objavljen kako će izgledati njegova primjena na terenu – bolje i ne pretpostavljati.