Kina planira povećati svoju vojnu potrošnju za 7,2% ove godine, što odgovara tempu prošlogodišnje ekspanzije dok kineski lider Xi Jinping ostaje na kursu svoje skupe kampanje za modernizaciju oružanih snaga.

Više od 20 godina neprekidnog povećanja budžeta za odbranu u Kini je uključivalo široke napore vojne nadogradnje kako bi se uključilo sofisticirano novo oružje i sajber sposobnosti, od kojih je veliki dio bio fokusiran na osporavanje moći SAD-a i konačno pozicioniranje Pekinga da preuzme kontrolu nad Tajvanom.

Ukupna ulaganja u vojsku i naoružanje ove će godine dostići oko 1,67 milijarde juana, što je ekvivalent od oko 232 milijarde dolara, prema nacrtu izvještaja o budžetu objavljenom u utorak na otvaranju godišnjeg zasjedanja kineskog parlamenta.

Kako je zadržao planove za ovogodišnje povećanje potrošnje za odbranu, postavljeno u nominalnom iznosu, Peking je također zadržao svoj cilj za ovogodišnju ekspanziju bruto domaćeg proizvoda na otprilike 5% u smislu prilagođavanja inflaciji.

Ukupni kineski cilj rasta za ovu godinu mogao bi biti preambiciozan jer se ekonomija usporava, kažu ekonomisti. Ali iznos sredstava koje Peking namjerava uložiti u odbranu vjerovatno je podcijenjen jer državni budžeti na drugim mjestima podržavaju vojsku, poput ovogodišnjih planova za povećanje nauke i tehnologije od 10%. Peking nije precizirao kako će ove godine izdvojiti novac za odbranu, ali je rekao da je već potrošio 100% prošlogodišnjeg budžeta namijenjenog za odbranu.

Najnovije procjene Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu navode da kineska vojna potrošnja iznosi 298 milijardi dolara u 2022. godini, u poređenju sa otprilike 812 milijardi dolara koliko je Washington potrošio. Prema tim podacima, kineska vojna potrošnja iznosi oko 1,6% BDP-a, u poređenju sa 3,5% u SAD, navodi institut.

SAD budno prati proizvodnju kineskih raketa koje putuju hipersoničnim brzinama, kao i razvoj kineskih zračnih snaga, koje su 2022. poboljšane domaćim nosačem aviona, najvećim na svijetu. Sjedinjene Američke Države također znaju da Kina koristi napredne tehnologije za pokretanje „cyber špijunaže“.

Washington poziva Kinu da razgovara o nuklearnom oružju, jer dokazi pokazuju da Peking agresivno širi svoj arsenal. Peking se opirao takvim pozivima  i obustavio vojne kontakte sa SAD na više od godinu dana. Razgovori su nastavljeni tek nakon kalifornijskog samita čelnika dvije nacije krajem prošle godine.

Xi je predvodio sveobuhvatnu vojnu modernizaciju tokom protekle decenije, nadogradivši svoje naoružanje i pojačavajući ljudske vojne kapacitete, a trenutno, prema američkim procjenama, raspolaže sa oko dva miliona aktivnih pripadnika oružanih snaga.

Budžet odražava Xijevu politiku “sveobuhvatne nacionalne sigurnosti” tako što kao prioritet postavlja  strateško pozicioniranje u odnosu na ekonomski rast, rekao je Craig Singleton, viši direktor Kineskog programa u Fondaciji za odbranu demokratija, istraživačkom centru iz Washingtona. "Xi jasno vjeruje da se strogim fokusom na sigurnost mogu odbiti bilo kakve prijetnje njegovoj moći koje proizlaze iz trenutnih ekonomskih izazova Kine", rekao je Singleton.

Sve veće vojno prisustvo Kine širom svijeta uključuje bazu u afričkoj državi Džibuti i pristup više pomorskih objekata poput onog u Kambodži. Peking je također pokazao ambicije u razvoju svemirskih sistema usmjerene energije. Ali je primarni vojni fokus Kine sticanje kontrole nad Tajvanom, za koje je Xi Bidenu otvoreno rekao da će jednog dana biti ujedinjen s Kinom.