Desetljećima njegovano prijateljstvo između Češke i Slovačke, nasljednica nekadašnje Čehoslovačke, ušlo je u duboku krizu otkako u Bratislavi sjedi proruska vlada premijera Roberta Fica. Za to vrijeme u Pragu snažno podržavaju Ukrajinu i nedavno su organizirali nabavu 800.000 topovskih granata, a nisu neskloni ni slanju NATO-ovih instruktora na ukrajinsku frontu.

Svađa je kulminirala prošle sedmice kada je češki premijer Petr Fiala najavio da se uobičajene češko-slovačke međuvladine konzultacije neće održati u nadolazećim sedmicama ili mjesecima jer ih Prag ne smatra prikladnima zbog "značajnih razlika". Fiala je dodao da saradnja između zemalja treba biti usmjerena na konkretne projekte, ali i kako je nemoguće sakriti činjenicu da postoje značajne razlike u mišljenjima o nekim ključnim vanjskopolitičkim pitanjima, pri čemu je mislio na Ukrajinu.

"Uvjereni smo da nema potrebe za zajedničkim sastankom dviju vlada. Obavijestili smo slovačku stranu o našoj odluci i namjeri da odgodimo sastanak", izjavio je češki premijer.

I ministar vanjskih poslova Češke Republike Jan Lipavský podržao je odluku o prekidu međuvladinih konsultacija sa Slovačkom.

"Naši partneri doslovno s druge strane zemaljske kugle, s druge strane svijeta, razumiju da sigurnost Europe utječe na sigurnost cijelog svijeta. Zato mi je žao što to ne vide moji kolege u Slovačkoj", rekao je Lipavský.

Reagirao je Robert Fico koji je uzvratio da je Češka takvom odlukom ugrozila odnose sa Slovačkom. Prema njegovu mišljenju, razlog tome su različiti stavovi Praga i Bratislave o ratu Ruske Federacije protiv Ukrajine.

"Napominjemo da je češka vlada odlučila dovesti u opasnost naše međusobne veze samo zato što je zainteresirana za podršku ratu u Ukrajini, dok slovačka vlada otvoreno govori o miru. Ali, vaša odluka neće utjecati na suverenu slovačku vanjsku politiku", dodao je predsjednik slovačke vlade.

Premijeri Fiala i Fico su se u novembru 2023. dogovorili da će nastaviti tradiciju zajedničkih sastanaka vlada koji su se ovog proljeća trebali održati u Češkoj. Posljednje međuvladine konzultacije dviju zemalja održane su u aprilu prošle godine, ali sve je u pitanje dovela promjena vlasti u Slovačkoj.

Na primjer, 24. februara, na drugu godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu, Fico je izjavio da je rat počeo "divljanjem ukrajinskih neonacista". Osim toga, slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanár susreo se i razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom na diplomatskom forumu održanom u Turskoj, iako su još 2022. Lavrov i ruski predsjednik Vladimir Putin uvršteni na popis sankcija Europske unije. Inače, dosad se među šefovima vanjskih poslova zemalja EU jedino mađarski ministar Péter Szijjártó nije ustručavao sastati s Lavrovom. No, za slovačkog premijera Roberta Fica ovaj sastanak je primjer "uravnotežene i suverene slovačke vanjske politike prema svim stranama svijeta".

Odgovor je stigao u vidu izjave predsjednika Češke Republike Petra Pavela (bivšeg generala), koji zagovara da NATO-ove trupe trebaju pružiti podršku izravno na teritoriju Ukrajine i kako to neće prekršiti nikakve međunarodne norme.

"Trebali bismo se dogovoriti sa saveznicima da bi, umjesto obuke ukrajinskih vojnika na teritoriju zemalja članica NATO-a i prebacivanja hiljada tih vojnika u, recimo, Poljsku ili Češku, bilo puno logičnije prebaciti nekoliko desetaka instruktora u Ukrajinu i tamo obučavati ukrajinske vojnike", rekao je Pavel.

U drugoj polovini bivše Čehoslovačke, zbog novouspostavljene proruske politike, Slovačka korak po korak postaje izolirana. Tako se godišnja sigurnosna konferencija GLOBSEC, koja se održava od 2005., zbog politike aktualne slovačke vlade Roberta Fica ove godine prvi put neće održati u Bratislavi, nego u Pragu. GLOBSEC se smatra drugim najvažnijim događajem ove razine nakon Münchenske sigurnosne konferencije, a najviši svjetski zvaničnici i političari, poput predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, više su puta učestvovali na tom skupu.

Početkom marta Italija je odlučila povući sistem protivzračne odbrane SAMP/T iz Slovačke. Fico se žalio da zbog italijanske odluke strateški objekti ostaju nezaštićeni, uključujući i nuklearnu elektranu, pa dodao da je prethodna vlada "poklonila" Ukrajini ispravni ruski protivzračni sistem S-300. On to, razumije se, nikada ne bi napravio.