Bez obzira na to kakva bila odluka Europske unije o počinjanju pristupnih pregovora s BiH, ovo proljeće će u političkom smislu biti itekako vruće. Trenutno su sve oči uprte u lidere vladajuće koalicije na državnoj razini i njihove spremnosti i sposobnosti da ispune što je moguće više uvjeta koje je Bruxelles postavio pred njih. O tome će ovisiti i sama odluka o otvaranju pregovora, piše Večernji list BiH, medij pod kontrolom Čovićevog HDZ-a.

Hoće li biti krize

U slučaju neuspjeha i izostanka jasnog "zelenog svjetla" od strane Europske unije za otvaranje pregovora, BiH izvjesno klizi u dublju političku, a vjerojatno i institucionalnu krizu. Može se to zaključiti i da se ne prate izjave samih lidera vladajućih stranaka, koji također iznose takva predviđanja. Napredak na europskom putu vjerojatno je i ključni cilj oko kojeg se okupila aktualna većina na državnoj razini i svoj politički kapital umnogome uložila upravo u ostvarenje tog, za BiH prevažnog cilja.

Ne ostvare li ga, vjerojatno će prebacivati odgovornost jedni na druge, ali i na Europsku uniju, koja, čini se, ne prepoznaje strateški značaj privlačenja BiH, pa i ostatka ove regije pod svoje okrilje. Bez otpočinjanja pregovora s Europskom unijom politički akteri u BiH postat će nervozniji i za očekivati je više verbalnih dvoboja, blokada određenih procesa, posebno na državnoj razini. Sigurno će i iz oporbe u Sarajevu biti pojačan pritisak na stranke "trojke" da prestanu s onim za što oni tvrde da su ustupci ili, još grublje, "izdaja nacionalnih interesa". Jasno je da se zbog nadolazećih izbora za Europski parlament nitko u Europskoj uniji više neće posebno baviti pitanjem BiH, pa će i pozornost domaće političke javnosti biti usmjerena na unutarnje odmjeravanje snaga. Iako su lokalni izbori u BiH tek u listopadu, predizborna kampanja praktički je već počela.

Izostanak političkog dogovora o reformi Izbornog zakona BiH, a na čemu najviše inzistiraju hrvatski predstavnici, otvorit će prostor za nametanje odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta. Bez obzira na upozorenja o negativnim posljedicama nametanja takve odluke, malo je vjerojatno da će Schmidt odustati. A to onda donosi nove probleme jer, bez obzira na sadržaj takve odluke, čelništvo Republike Srpske najavljuje trenutačni odgovor u obliku entitetskog Izbornog zakona. To će posljedično dovesti do političkog, ali i administrativnog kaosa jer vlasti RS-a planiraju svojim zakonom preuzeti od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ingerencije i za organizaciju te provedbu lokalnih izbora. Uslijedit će sigurno pravne i političke borbe oko toga pa je moguće da dva različita tijela raspišu iste lokalne izbore ove godine.

Ovakva reakcija iz RS-a prvenstveno je motivirana činjenicom da oni ne prihvaćaju legitimitet aktualnog visokog predstavnika, a samim tim ni njegove odluke. Ipak, jasno je kako je i bez toga ugled Središnjeg izbornog povjerenstva BiH poljuljan i da to tijelo zbog načina na koji su izabrani njegovi članovi ne uživa povjerenje ni političkih aktera, ali ni šire javnosti. Reforma Izbornog zakona BiH trebala je uključivati i pitanje imenovanja članova SIP-a, što je pitanje koje opterećuje predstojeći izborni proces u BiH.

Otvorena pitanja

Teško je reći koliku dubinu političke i institucionalne krize BiH može podnijeti. Iskustvo nas uči da je taj prag tolerancije iznimno visok, ali isto tako i da te dugotrajne krize iznimno negativno utječu na međunacionalno povjerenje, ekonomsku situaciju i priljev stranih ulaganja. Blokiranu državu, u kojoj nema ni usvojenog proračuna, čije institucije vegetiraju mjesecima, ni jedan investitor ne smatra privlačnom.

U predizbornoj kampanji to dobiva i dodatnu dimenziju pa, kako se bliži datum izbora, verbalne i medijske svađe postaju sve žešće. Nije tajna da ni unutar nekih stranaka također nije idealno stanje i da određene frakcije čekaju pogodan trenutak za pobunu. To će biti dodatni problem u pokušajima da se očuva kakva-takva stabilnost vladajuće koalicije.

Moguće je da se taj val nestabilnosti prenese i na niže razine, poglavito federalnu, gdje je još mnogo neriješenih pitanja među partnerima u vlasti. U slučaju da ipak odgovor Europske unije bude pozitivan i BiH dobije pozitivnu odluku o otvaranju pregovora, uključujući i konkretan datum, to bi sigurno djelovalo relaksirajuće i na političke odnose unutar zemlje. Moguće je da bi se onda, na tom pozitivnom valu, riješila i neka druga otvorena pitanja koja opterećuju međunacionalne i međuentitetske odnose u BiH. Proljeće bi onda bilo nešto podnošljivije, barem politički, piše Čovićev medij.