Na rafovima prodavnica potrošači mogu pronaći ogroman broj proizvoda na kojima piše "posno", od slaniša do slatkiša, što dosta olakšava vrijeme posta vjernicima.

Međutim, na policama se nalaze i namirnice za koje građani misle da su posne, a zapravo nisu.

Da stvar bude gora, postoji i veliki broj artikala na koji velikim slovima piše posno, ali kada okrenete ambalažu i pročitate sitna slova vidjećete da su ti artikli sve sem posni, jer u sebi mogu da sadrže jaja, mlijeko i masnoće životinjskog porijekla.

Iako nikada ne bi rekli, ali istina je da većina ribljih pašteta, napolitanki, bombona, biljnih sireva, pekarskih proizvoda, tostova, dvopeka i čokoladnih keksića nije posna iako piše da jeste!

Nutricionisti savjetuju da ne vjerujete trgovcima jer većina posne hrane koja se prodaje u marketima zapravo uglavnom nije posna, iako se tako reklamira.

Sa druge strane, stručnjaci iz oblasti zaštite potrošača kažu da se ovim trikovima trgovci služe odavno, da je u pitanju klasično dovođenje potrošača u zabludu, ali da ova oblast nije regulisana zakonima pa potrošači nemaju gotovo nikakva prava.

Nutricionista Milka Raičević kaže da ljudi posnu hranu kupuju masovno, pogotovo u vrijeme posta.

– Neke stvari koje su nekada bile posne, poput ribljih pašteta, mahinalno stavljamo u korpu iako to već godinama nije posno. Pogotovo nikome ne padne na pamet da pogleda deklaraciju kada na prednjoj strani pakovanja vide znak posno. A kada bi pročitali sitna slova pozadi vidjeli bi da ti proizvodi uglavnom sadrže tragove mlijeka, jaja i konzervanse koji sadrže masnoće životinjskog porijekla. Zato uvijek kažem da se ni za jednu namirnicu u prodavnicama, osim voća i povrća, ne bih mogla zakleti da je posna – kaže ona za K1info.rs.

Ona dodaje da mnogi proizvodi za koje to teško da bismo rekli sadrže u sebi mlijeko u prahu, goveđi ili svinjski želatin, razne konzervanse životinjskog porijekla. Zato je zaista nezahvalno preporučiti nekom koju industrijsku hranu može da jede tokom posta.

Čak ni u pekarama nije sigurno da ćete kupovinom najobičnije kifle ili hljeba pazariti postan proizvod.

– Ma koliko to zvučalo čudno, tako je. Moj prijedlog je da zaboravite na pekaru dok postite. To kažem zato što mnogi pekari u kifle, pite i prazne bureke dodaju svašta, kako bi dobili na ukusu, a i premazuju ih. Čak ni za hljeb nisam sigurna čime ih sve premazuju – naglašava nutricionista.

Ona dodaje i da slatkiši poput napolitanki, čokoladnih keksići i kolačići sa ovsenim pahuljicama nisu posni, iako na njima stoji ta oznaka. Ako okrenete proizvod zaista ćete vidjeti da se u sastavu mogu pronaći i tragovi jaja i mlijeka.

Najčešću grešku potrošači prave vjerujući da kupovinom riblje ili veganske paštete ne mogu pogriješiti.

– Ti namazi mahom nisu posni! Proizvođači stavljaju konzervanse koji sadrže masnoće životinjskog porijekla i kao se malo bolje zagledate vidjećete da na mnogima i ne piše posno. Ima i onih koji stave oznaku posno, a zapravo kada pročitate sastav vidite da su vas prevarili. Takođe, potrošači vjeruju da su biljni sirevi posni, ali to je još jedna laž. Kod većine biljnih sireva u deklaraciji ćete pročitati kazein, što je protein koga ima jedino u mlijeku – ističe Raičevićeva.

Šta sve mislimo da je posno, a uglavnom nije:

• riblje paštete
• biljni sirevi
• namazi od povrća
• napolitanke
• čokoladni keksići
• pekarski proizvodi
• kolačići sa ovsenim pahuljicama
• tostovi i dvopeci.