Novo istraživanje označava znatnu prekretnicu u razotkrivanju misterija mikrobioma ljudskog crijeva.

Intrigantni novi uvidi u mikrobiom ljudskih crijeva proizišli su iz nedavne međunarodne naučne studije. Naučnici, istražujući dubine našeg probavnog sistema, otkrili su dosad neprimijećene mikrobe sposobne razgraditi celulozu, otpornu tvar koja se nalazi u stijenkama biljnih stanica, prenosi Zimo.

Suprotno ranijim pretpostavkama, ti mikrobi, uključujući različite vrste Ruminokoka, igraju vitalnu ulogu u probavi vlaknaste biljne tvari.

Njihovo obilje bilo je očito u uzorcima fekalija iz drevnih i ruralnih populacija, ali upadljivo rijetko u modernim, industrijaliziranim društvima.

Mikrobiologinja Sarah Moraïs i njen tim s izraelskog Univerziteta Ben-Gurion u Negevu, predvodili su navedeno istraživanje koje je objavljeno u časopisu Science. Njihova otkrića upućuju na smanjenje tih ključnih crijevnih mikroba, na što je vjerojatno utjecao zapadnjački stil života.

Moderna zapadnjačka prehrana – glavni krivac

Smanjenje broja tih mikroba može se povezati sa smanjenim unosom biljnih vlakana u modernoj prehrani. Znanstvenici stoga nagađaju o mogućim posljedicama za metaboličko zdravlje u urbaniziranim populacijama.

Kako bi se to riješilo, govori se o ponovnom uvođenju ili obogaćivanju tih mikroba u crijevima pomoću dodataka prehrani ili specijaliziranih probiotika.

Iako obećava, taj je pristup relativno neistražen te ostavlja mnoga pitanja bez odgovora u vezi s njegovom učinkovitosti i mehanizmima.

Unatoč tome, studije pokazuju da bi povećanje unosa vlakana, slično dodavanju celuloze, moglo donijeti brojne zdravstvene prednosti, utječući na crijevne mikrobe, imunološke reakcije i ekspresiju gena.

Implikacije na zdravlje čovjeka ostaju nejasne

To nedavno otkriće baca svjetlo na povijesnu evoluciju mikrobioma ljudskog crijeva.

Ono, naime, sugerira da je naše druženje sa životinjama, vjerojatno tijekom pripitomljavanja, olakšalo prijenos tih mikroba do nas.

S vremenom su se ti mikrobi prilagodili okolini našeg crijeva preuzimajući gene od susjednih mikroba.

Međutim, suočeni s modernim načinom života, njihova kolonizacija ljudskih crijeva može biti ugrožena.

Implikacije pada tih mikroba na ljudsko zdravlje ostaju neizvjesne. Unatoč tome, navedena studija predstavlja ključni korak u razumijevanju zamršenog odnosa između crijevnih mikroba i ljudskog zdravlja.