Ako neće milom, treba ih natjerati da makar silom poštuju Dejtonski sporazum. Tako bi se u najkraćem mogla opisati ideja na osnovu koje je u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a usvojen zakon pod nazivom "Održavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije".

Da bi ovaj zakon stupio na snagu potrebno je još, u skladu sa ustaljenom procedurom, da bude potvrđen i u Senatu, te da ga na kraju proglasi i predsjednik SAD-a. Ako uskoro bude na dnevnom redu Senata, odnsono ako do kraja godine bude usvojen i u ovom parlamentarnom domu, za očekivati je da ga potpiše aktuelni predsjednik Joseph Biden.

Tekstom ovog zakona predviđen je niz sankcija za državljane SAD-a, ali i strance koji krše Dejtonski sporazum, rade na njegovom podrivanju, ili narušavaju autoritet Vijeća za implementaciju mira, visokog predstavnika, te institucija BiH, poput Ustavnog suda BiH i drugih. Također, sankcije su predviđene i za one koji direktno ili indirektno rade na formiranju paralelnih institucija, kojima bi se podrivalo djelovanje institucija BiH, ali i osoba koje učestvuju ili pomažu u korupciji.

Prva predložena sankcija je blokiranje imovine. Ova sankcija podrazumijeva i zabranu američkim bankama da otvaraju i održavaju račune sankcionisanih osoba, kao i da za njih obavljaju finansijske transakcije.

Među sankcijama je navedena i zabrana ulaska u SAD osobama koje se nađu na "crnoj listi", što podrazumijeva i zabranu izdavanja, te poništavanje već izdatih viza za ulazak u Sjedinjene države.

Ono što je također novost je da se prijedlogom zakona predviđa postavljanje obaveze predsjedniku SAD-a da svakih šest mjeseci, odnosno 180 dana, Kongresu saopći listu osoba koje treba sankcionisati. Na listi se osim "kršitelja" Dejtonskog sporazuma trebaju naći i svi punoljetni članovi njegove ili njene porodice. Izuzetak su oni članovi porodice koji su se javno ogradili od antidejtonskog ili koruptivnog ponašanja svog srodnika, ili su poduzeli konkretne korake da to spriječe.

Sankcije se neće poduzimati ni u slučajevima odobrenih aktivnosti američkih obavještajnih, policijskih i sigurnosnih službi. Također, zabrana ulaska u SAD neće važiti ako je neophodno da ta osoba dođe u sjedište UN-a. Zabrana finansijskih transakcija i ulaska se neće provoditi ni u slučaju da "kažnjenik" treba obaviti neku humanitarnu operaciju, ili da treba uvoziti proizvode u SAD. Sankcije se neće provoditi ni nad osobama koje su od nacionalnog interesa za SAD.

U prijedlogu teksta zakona navedeno je ime samo jednog političara iz BiH. Radi se o predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Prijedlogom zakona poziva se Evropska unija da slijedi odluke SAD-a i Velike Britanije, te da i EU nametne sankcije Dodiku zbog njegovog djelovanja na podrivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BIH.

Vrijedi još napomenuti da je sličan zakon usvojen u Kongresu i prije dvije godine, ali da nije potvrđen u Senatu.

Cijeli tekst zakona možete pročitati na ovom LINKU.

(Oslobođenje)