TUŽNA VIJEST IZ SARAJEVA: Preminuo velikan bh. književnosti akademik Abdulah Sidran

Izbori iz njegove poezije, u prijevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni u Austriji, Francuskoj, Italiji. Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio nagradu ”Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo”.

  • Vijesti

  • 23. Mar. 2024  23. Mar. 2024

  • 3

Nakon nekoliko mjeseci borbe sa zdravstvenim problemima, danas je u 80. godini života preminuo bosanskohercegovački pjesnik, pisac i scenarist Abdulah Sidran.

Sidran, kojeg smatraju jednim od najvećih književnika u historiji naše zemlje, je rođen 2. oktobra 1944. u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. Apsolvirao je na Filozofskom fakultetu, na grupi jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatskog jezika.

Bio je urednik lista "Naši Dani", deset godina radio na Radničkom univerzitetu "Đuro Đaković", potom desetak godina kao profesionalni književnik.

Uređivao je omladinske listove i časopise, predavačke tribine. Do aprila 1992. bio je zaposlen na RTV Sarajevo, kao "vodeći dramaturg". U književnosti se pojavio šezdesetih godina, sa nizom pjesama i djelima iz proze, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju "šezdesetosmaškom".

Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća "Svjetlost", Zmajeva nagrada.

U ratu je objavljena, knjiga njegove poezije "Sarajevski tabut" koja je nagrađena priznanjem, "Nagradom slobode", PEN-centra Francuske.

Izbori iz njegove poezije, u prijevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni u Austriji, Francuskoj, Italiji. Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio nagradu ”Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo”.

U bosanskohercegovačkoj filmografije je ostavio neizbrisiv trag kao scenarista filmova ”Sjećaš li se Dolly Bell?” i ”Otac na službenom putu”, reditelja Emira Kusturice. I kao scenarista filma ”Kuduz” Ademira Kenovića.

Nakon rata je učestvovao u ponovnom pokretanju političkog magazina Slobodna Bosna u jesen 1995. godine. Svojim autorskim radovima obogaćivao je sadržaj našeg printanog magazina i dao ogroman doprinos njegovom medijskom usponu.

Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu.

Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...