Kultura
ZNAMO GA IZ KULTNIH FILMOVA, A EVO ŠTO JE RADIO PRIJE I TOKOM SLAVE: Nije se sramio posla
Prije 17 min0
Izbori iz njegove poezije, u prijevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni u Austriji, Francuskoj, Italiji. Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio nagradu ”Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo”.
Vijesti
23. Mar. 2024 23. Mar. 2024
3
Nakon nekoliko mjeseci borbe sa zdravstvenim problemima, danas je u 80. godini života preminuo bosanskohercegovački pjesnik, pisac i scenarist Abdulah Sidran.
Sidran, kojeg smatraju jednim od najvećih književnika u historiji naše zemlje, je rođen 2. oktobra 1944. u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. Apsolvirao je na Filozofskom fakultetu, na grupi jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatskog jezika.
Bio je urednik lista "Naši Dani", deset godina radio na Radničkom univerzitetu "Đuro Đaković", potom desetak godina kao profesionalni književnik.
Uređivao je omladinske listove i časopise, predavačke tribine. Do aprila 1992. bio je zaposlen na RTV Sarajevo, kao "vodeći dramaturg". U književnosti se pojavio šezdesetih godina, sa nizom pjesama i djelima iz proze, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju "šezdesetosmaškom".
Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća "Svjetlost", Zmajeva nagrada.
U ratu je objavljena, knjiga njegove poezije "Sarajevski tabut" koja je nagrađena priznanjem, "Nagradom slobode", PEN-centra Francuske.
Izbori iz njegove poezije, u prijevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni u Austriji, Francuskoj, Italiji. Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio nagradu ”Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo”.
U bosanskohercegovačkoj filmografije je ostavio neizbrisiv trag kao scenarista filmova ”Sjećaš li se Dolly Bell?” i ”Otac na službenom putu”, reditelja Emira Kusturice. I kao scenarista filma ”Kuduz” Ademira Kenovića.
Nakon rata je učestvovao u ponovnom pokretanju političkog magazina Slobodna Bosna u jesen 1995. godine. Svojim autorskim radovima obogaćivao je sadržaj našeg printanog magazina i dao ogroman doprinos njegovom medijskom usponu.
Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu.
Kultura
ZNAMO GA IZ KULTNIH FILMOVA, A EVO ŠTO JE RADIO PRIJE I TOKOM SLAVE: Nije se sramio posla
Prije 17 min0
Evropa
DRAMATIČNO UPOZORENJE ŠPANSKOG PREMIJERA SANCHEZA: „Ovaj put vodi u novi svjetski rat“
Prije 25 min0
Žena
POZNATA LJEKARKA ŠOKIRALA GLEDAOCE OBJAVOM U PROGRAMU UŽIVO: Kolege ostale bez riječi (VIDEO)
Prije 45 min0
Društvo
NOVI REIS ISLAMSKE ZAJEDNICE BiH NEDŽAD-EF. GRABUS: "Islamska zajednica poštuje odvojenost od države, odgovornost se potvrđuje odlukama i njihovim posljedicama"
Prije 55 min0
Vijesti
NEVIĐENA DRAMA OKO FORMIRANJA VLASTI: Niko nema sigurnu većinu, evo ko kvari planove SNSD-u i HDZ-u...
Prije 16h2
Vijesti
ŠAMAR OČEKIVANJIMA IZ SARAJEVA: Studentska lista nastavlja Vučićevim hegemonističkim tendencijama prema BiH, i politici "sjedenja na dvije stolice"
13. Nov. 20262
Vijesti
"VRATILI SMO SE...": Novi šef kabineta Bijele kuće zabranio sastanke s Dodikovim lobistima bez odobrenja, stižu reakcije...
14. Nov. 20260
Vijesti
ZA KOGA SU RADILE "ŠEVE" I KO JE NARUČIVAO UBISTVA: Isplivao zapisnik Nedžada Herende iz 2006. godine
Prije 5h0
trenutak ...
Komentari - Ukupno 3
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.