Nakon stravičnog i beskrupuloznog terorističkog napada u Moskvi, kada je na koncertu u Crocus City Hallu ubijeno preko 135 nevinih ljudi, u Rusiji su se odmah počele poduzimati mjere kontrole nad stranim radnicima iz islamskih srednjoazijskih država bivšeg SSSR-a, kojih je u Rusiji, prema službenim podacima, oko 4,5 miliona, od toga gotovo dva miliona samo u Moskvi (pretpostavlja se da ih je ilegalno još najmanje toliko).

Odmah nakon suludog napada širom Rusije već je zabilježeno i nekoliko napada, pa i pogroma na migrantska radnička naselja, pogotovo Tadžike, jer su njihovi državljani izvršitelji napada.

U Blagoveščensku je, javlja RSE, zapaljena trgovina jednog Tadžika, a u nekoliko gradova širom Rusije, pa i u Moskvi, zabilježeni su napadi na Tadžike i otpuštanja s posla, Neke od njih su vlasti već "ekspresno" protjerale. Tadžikistanska ambasada u Moskvi savjetovala je svojim građanima da se paze i ne zadržavaju na ulici "više nego što je potrebno". Osim toga, vode se i rasprave zašto se to dogodilo, iako se Moskva hvali kako je njen status u islamskom svijetu vrlo povoljan.

No Islamska država, koja je preuzela odgovornost za ovaj bezočni teroristički napad, Rusiju smatra svojim "zakletim neprijateljem", a napad je izvršila njezina ćelija Vilajet Horasan osnovana 2015. godine u istočnom Afganistanu. Naime, kako navodi Al Jazzera, IS afganistanske talibane i Iran smatra svojim glavnim neprijateljima, a Rusiju njihovim saveznicima.

Panorama Moskve (Foto: Natalia Kolesnikova/Afp/Profimedia)

Podsjetimo da je IS početkom januara izvršio brutalni teroristički napad u Iranu u kojem je poginulo 85 ljudi. Oni ruskog predsjednika Vladimira Putina nazivaju "protivnikom islama i u Rusiji i u inozemstvu". Neki analitičari smatraju da su džihadistički ekstremisti pojačali svoju aktivnost u srednjoj Aziji, pogotovo u korumpiranoj i najsiromašnijoj tamošnjoj državi Tadžikistanu, koji graniči s Afganistanom, (odande se, baš preko "porozne" tadžikistanske granice, širi radikalni utjecaj, ali istovremeno kroz Tadžikistan prolazi glavna opijumska ruta prema Rusiji i Turskoj te dalje u Europu). Podsjetimo da je u devedesetima u toj državi izbio krvavi građanski rat protiv radikalnih islamista, od kojih je jedan poraženi dio našao utočište baš u Afganistanu. Uz to, srednjoazijski migranti u Rusiji praktički se smatraju "građanima drugog reda", česti su ksenofobni napadi na njih, kao i nasilne mobilizacije i slanje stranih radnika na front u Ukrajinu

Vladimir Putin (Foto: Mikhail Metzel/Afp)

Oni uglavnom obavljaju "niže" poslove i glavni su na baušteli

"Odnos (ruskih) vlasti prema migrantima (misli se na birokratsku proceduru i njihovo omalovažavanje) pridonosi njihovoj getoizaciji, a potom radikalizaciji", kaže za The Wall Street Journal bivši ambasador Kirgistana u SAD-u Kadir Toktogulov. Osim toga, jedan ovakav napad, smatraju stručnjaci, bio je moguć i zbog potpunog "fiksiranja" FSB-a na Ukrajinu, te preveliku zauzetost lovom na "antiratne aktiviste" i "antiputinovsku oporbu".

U FSB-u su zanemarili da im opasnost može doći i "s druge strane" i ovakav napad im je stoga prošao ispod radara. Uz to, podsjetimo da je Vladimir Putin na sastanku sa šefovima obavještajnih i sigurnosnih službi, nekoliko dana prije terorističkog napada, na upozorenja iz SAD-a da bi moglo doći do "izvanrednih situacija" ljutito rekao da su to "provokacije". Osim toga, nije naodmet kazati da se Putin javnosti prvi put obratio punih 19 sati nakon napada te da nije posjetio mjesto masakra. A ovo mu je veliki udarac, samo sedmicu dana nakon izborne pobjede, kojom je želio pokazati da su "Rusi s njim sigurni".

No treba naglasiti da iako, kako navodi nezavisni portal Meduza, prorežimska politička i medijska "mehanizacija" nastoji svim silama u ovom terorističkom napadu "ukazati na ukrajinski trag ili vezu", on s tim, čini se baš, nema dodirne točke. No već sada su, pišu moskovske Vedomosti, počele pripreme za strože mjere i zakone za migrante, pogotovo one iz srednjoazijskih država. Potpredsjednik Državne Dume Vladislav Davankov, koji je bio Putinov protukandidat na izborima, na svom kanalu na Telegramu predložio je "deportaciju migranata i za najmanji prekršaj", kao i uvođenje digitalne kontrole nad njima. Zastupnik iz Krima Mihail Šeremet od Dume je zatražio da se odmah donese zakon kojim bi se zabranio ili maksimalno ograničio dolazak stranih radnika dok traje tzv. specijalna vojna operacija u Ukrajini.

Zamjenik šefa Odbora Dume za regionalnu politiku i lokalnu samoupravu Mihail Matvejev rekao je, prenose Vedomosti, da bi broj migranata trebao biti toliki da ih država može "zaista kontrolirati". S druge strane, neki politolozi i ekonomisti upozoravaju da bi Rusija trebala spriječiti da nakon ovog napada poraste netrpeljivost prema stranim radnicima, ali i imati u vidu da je ruska ekonomija uvelike ovisna o gastarbajterima. Nedostatak radne snage u Rusiji je u 2023. godine iznosio gotovo 4,8 miliona ljudi, pokazalo je istraživanje Ekonomskog instituta Ruske akademije nauka.

"Ako se broj gastarbajtera smanji, šteta za rusko gospodarstvo bit će totalna", naglasio je u razgovoru za Vedomosti Aleksandar Safronov, prorektor Financijskog univerziteta.

"Bez migranata gradilišta će stati, a o stambeno-komunalnom sektoru da i ne govorimo. Neće imati tko biti na građevini. Osim toga, naši se migranti zapošljavaju i u industriji. Oni pružaju logistiku, većina su u javnom prijevozu, kao i među vodoinstalaterima, bravarima i mnogim drugim obrtnicima te čistačima te poslovima koji su deficitarni i koje domaće, rusko stanovništvo, uglavnom više ne obavlja", objasnio je Safronov. On upozorava da bi strože mjere prema stranim radnicima, pogotovo njihovo lakše deportiranje i otežavanje dolaska, moglo dovesti do toga da će tržište rada "eksplodirati", plaće će "skočiti", a inflacija će ih pratiti.

Podsjetio je da su tokom pandemije covida, kada je ulazak migranata u zemlju bio ograničen, stradala mnoga srednje velika poduzeća, pogotovo građevinarska. Prema mišljenju stručnjaka za migrantska pitanja Vjačeslava Postavnina, inicijative koje predlažu političari su "populističke prirode" jer sada postoje ozbiljniji problemi koji zahtijevaju stvaranje informacijske baze o migrantima, formiranje operativnog sistema za prilagodbu i integraciju migranata u rusko društvo. Mihail Šeremet pak nadalje navodi da se onima kojima se odobrava rusko državljanstvo mora uvjetovati da mogu biti mobilizirani u rusku vojsku do 50. godine života.

(Jutarnji list)