U Hašanima je danas obilježeno 40 godina od smrti Branka Ćopića, jednog od najčitanijih bosanskohercegovačkih pisaca.

Kod piščeve biste ispred spomen-škole vijece su položili ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić, predstavnici Ministarstva trgovine i turizma, opštine Krupa na Uni, ustanove "Bašta sljezove boje", Zavičajnog društva "Branko Ćopić" i Osnovne škole "Branko Ćopić".

Stojičićeva je rekla da pod balkanskim nebom nije bilo pisca koji je volio svoj rodni kraj i ljude kao što je bio Ćopić.

"Zaljubljen u Grmeč, stvorio je djela koja su jedan od najvećih dometa naše kulturne baštine. Ostao je najplodonosniji i najpredvođeniji pisac, nezaobilazan u školskoj lektiri", rekla je ona.

Prema njenim riječima, Ministarstvo prosvjete i kulture je izgradnjom replike Ćopićeve rodne kuće i projektom "Bašta sljezove boje" vratilo dostojanstvo liku Branka Ćopića.

"Bitno je da se projekat održava u životu u smislu da učenici posjećuju ovo mjesto i da na kvalitetetan način dožive ljepotu kraja gdje je rođen Ćopić", rekla je ona.

Načelnik opštine Krupa na Uni Mladen Kljajić rekao je da 40 godina od smrti Branka Ćopića u njegovom rodnom kraju živi sjećanje na pisca koji je svojim djelima svijet upoznao sa Hašanima.

"Opština Krupa na Uni i dalje će podržavati sve manifestacije koje doprinose promociji lika i djela Branka Ćopića, Hašana i naše opštine", dodao je Kljajić.

Direktorica ustanove "Bašta sljezove boje" Blaženka Kenjalo rekla je da se danas, 40 godina od Ćopićeve smrt oživljavaju njegov duh i djela.

"Branko Ćopić nije bio samo književnik, već i vizionar čija su djela oslikavala duh našeg naroda, njegovu snagu ali i dileme i boli. Svojim pričama, pjesmama i romanima Ćopić nas je vodio kroz pejzaže naše domovine i lavirinte ljudskih emocija i iskustava", navela je ona.

Predsjednica Zavičajnog društva "Branko Ćopić" Hašani Dušanka Dakić rekla je da ovo društvo njeguje uspomenu na pisca koji je cijeli život Hašane nosio u srcu i djelu.

"Otvoreni smo za saradnju sa svima koji žele da promovišu djelo Branka Ćopića", rekla je Dakićeva.

Nakon polaganja vijenaca ispred Spomen-škole, program je nastavljen kod Spomen-kuće, a prigodan program pripremili su učenici Osnovne škole "Branko Ćopić".

Spomen-ploča Branku Ćopiću povodom obilježavanja 40 godina od njegove smrti bit će danas otkrivena na ulazu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, a na inicijativu Društva učitelja Republike Srpske.

Branko Ćopić, nadahnuti pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja koji je pisao svježim, sočnim i slikovitim jezikom, rođen je 1. januara 1915. godine.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a u Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao od 1941. godine.

Ćopić je počeo da piše još kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci".

Njegova prozna djela su prožeta lirikom, živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem mentaliteta i psihologije ljudi Grmeča i Podgrmečja, njegovog zavičaja, te vedrinom i vitalnošću duha.

Napisao je veći broj knjiga za djecu, među kojim su: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu" /poezija/, "U svijetu leptirova i medvjeda", "Bosonogo djetinjstvo" /priče/, "Ognjeno rađanje domovine" i "Ratnikovo proljeće" /zbirke pjesama/.

Posljednjom zbirkom pripovjedaka "Bašta sljezove boje", za koju je dobio Njegoševu nagradu, Ćopić se predstavio kao pisac izuzetne misaonosti i stila, ali i kao razočarani čovjek obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama, posebno u uvodu knjige u kojem piše o strepnji od "crnih konjanika" - ubica španskog pjesnika Federika Garsije Lorke.

To kao da je nagovijestilo njegovo samoubistvo 1984. godine u Beogradu. Ostala Ćopićeva djela su: "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo", "Osma ofanziva" /romani/, "Rosa na bajonetima", "Surova škola" i "Doživljaji Nikoletine Bursaća" /zbirke pripovjedaka/.