Štakori, miševi i drugi glodari mogu biti rezervoari i mogući prijenosnici zaraznih bolesti zbog čega se svake godine vrši sistematska deratizacija. No deratizacija u Kantonu Sarajevo prošle godine nije provedena, a po svemu sudeći neće je biti ni ovog proljeća, piše portal Vijesti.ba.

Tako ne bi bilo nikakvo iznenađenje da glavni grad BIH uskoro zahvati ozbiljna zaraza. U prvom redu to se odnosi na moguću pojavu bjesnila, hemoragične groznice s bubrežnim sindromom, poznatije kao mišija groznica, zatim salmoneloze, trihineloze, bruceloze itd.

Kada se uzmu u obzir pogodno vrijeme, nepostojanje neprijatelja, neprovođenje sistematske deratizacije, to sve dovodi do enormno povećanog broja glodara koji postaje zabrinjavajući.

"Imamo jako veliki broj štetnika u spoljašnjoj sredini koji mogu da prenose niz oboljenja. Ono što je posebno interesantno i vezano za glodare jeste da imamo hiperpopulaciju ovih štetnika. Sistematska deratizacija se provodi na tri vrste štetnika koja podrazumijeva suzbijanje smeđeg norveškog pacova, crnog tamanskog pacova i kućnog miša. Stalno nam se pojavljuje mišija groznica u periodu proljeća i jeseni, trihineloze ima dosta, a glodari mogu biti opasni i po pitanju bjesnila. Široka je paleta bolesti", kazala je prof.dr. Aida Kustura sa Katedre za animalnu proizvodnju i biotehnologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Najveći problem predstavlja njihov visoki potencijal razmnožavanja, koji dovodi do toga da od samo jednog štakorskog para u nekoliko mjeseci nastane najezda.

"Ako se kaže da iz jednog para štakora dobijamo 15-20 potomaka, onda nam je jasno da ako su samo 2-3 para jedinki ostalo čak i dok smo provodili sistematske deratizacije, da ćemo dogodine imati više od 100 potomaka samo od njih. Poslovima sistematske deratizacije trebali bi da uplivišemo i prekidamo taj lanac kako bismo sprječili ulazak glodara u nastambe", kaže dr. Kustura.

Sistematska deratizacija je zakonska obaveza i provodi se dva puta godišnje, tačnije na proljeće i na jesen. Troškove deratizacije na javnim površinama i objektima od općeg i zajedničkog interesa finansiraju se iz budžeta KS. Ipak sredstva planirana za prošlu godinu nisu utrošena, niti proljetna deratizacija spominje. 

Stručnjaci ističu da je za ovakve poslove nephodno angažovati firme koje imaju stručan kadar, sa osposobljenim ljekarima kao i da se proces vrši jedinstvenom metodologijom rada. To znači da sistematska deratizacija u svim opštinama KS provodi u isto vrijeme, da je predviđena programom, u proljetnoj i jesenoj fazi, da to mora biti odgovorna i stručna organizacija, koja izvršava tretman sa dozvoljenim rotendicidima za deratizaciju koji moraju biti sigurni za ljude i domaće životinje, pišu Vijesti.ba.