Razgovarao: Darko OMERAGIĆ

Prošlog četvrtka Evropsko vijeće je podržalo odluku Evropske komisije i našoj zemlji odoborilo otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Bila je to radosna vijest za sve građane Bosne i Hercegovine, ali i prilika da vladajuće političke stranke sebi pripišu određene zasluge za veliki korak ka pridruživanju naše zemlje EU. No, pravi posao tek slijedi, jer bh. vlasti moraju uraditi još mnogo posla kako bismo konačno postali dio evropske porodice. O onome što tek slijedi razgovarali smo s Adijem Ćerimagićem, višim analitičarom Inicijative za evropsku stabilnost (ESI).

Gospodine Ćerimagiću, koji su naredni koraci koje naša zemlja mora poduzeti na putu ka EU, a šta možemo očekivati od EU, šta će se još tražiti u skorijoj budućnosti od BiH?

"Odlukom od prošle sedmice Evropska komisija je dobila mandat da krene sa izradom pregovaračkog okvira. Radi se o dokumentu od nekih 20 do 30 stranica, u kojem se nalaze okvirni i nešto detaljniji ciljevi i pravila pregovora o članstvu. Ovaj osnovni dokument je na neki način zvijezda vodilja do kraja pregovora. Za njegovu izradu Evropskoj komisiji potrebno je dva do tri mjeseca.

Da bi pregovarački okvir bio usvojen od strane zemalja članica EU, bit će potrebno da BiH napravi sve relevantne korake pobrojane u preporuci za kandidatski status iz oktobra 2022. godine. Među tim koracima ima vrlo zahtjevnih, od usvajanja zakona o sudovima BiH, o kojem je već bilo prijepora u vladajućoj koaliciji, do usvajanja potpuno novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću."

Jedno od pitanja koje se spominjalo u kontekstu "zelenog svjetla" je tačan datum nakon kojeg možemo reći da smo krenuli u otvaranje pregovora i otvaranje poglavlja. Da li imamo taj datum, ako nemamo kada ćemo ga dobiti i šta će se nakon toga dešavati?

"Kada je EU donosila odluke o otvaranju pregovora o članstvu u EU sa Crnom Gorom i Srbijom, 2011. i 2013. godine, dio odluke je bio i krajnji datum do kada treba biti održan prvi sastanak između EU i kandidatkinja, tzv. međuvladina konferencija, koja označava i formalno otvaranje pregovora. Također, usvajanje pregovaračkog okvira nije bilo vezano za ispunjavanje uslova.

U međuvremenu, sa otvaranjem pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i nedavno sa Ukrajinom i Moldavijom, odustalo se od takve prakse. Proces je dodatno isjeckan, što je sasvim sigurno omogućilo zemljama članicama EU da lakše provare pozitivne odluke, ali je i odužilo proces. Zbog toga je teško govoriti konkretnije o datumima.

Ukrajina i Moldavija se, naprimjer, nadaju u junu 2024. godine, šest mjeseci nakon odluke o otvaranju pregovora, da zemlje članice potvrde pregovaračke okvire i odrede datum za formalno otpočinjanje pregovora. Da li će do toga doći ostaje da se vidi."

Da li možemo špekulisati s datumom ulaska naše zemlje u Evropsku uniju? Da li je najraniji datum 2030. godina ili bi se to moglo odužiti u nedogled? I od čega će to zavisiti?

"U ovom trenutku zemlje članice EU nisu spremne govoriti o konkretnijem datumu za članstvo u EU bilo koje kandidatkinje. Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel je prošle godine govorio o 2030. kao roku do kada bi i EU i kandidatkinje trebale biti spremne za proširenje. Među najvećem broju zemalja članica EU, međutim, ta ideja nije naišla na odobravanje, ali nije ni zvanično odbijena.

Međutim, pitanje je šta može očekivati BiH ako EU nije u mogućnosti dati konkretniji datum ni Crnoj Gori, maloj zemlji sa malom ekonomijom, NATO članici, najnaprednijoj u procesu pristupanja i po ocjenama Europske komisije najpripremljenija za članstvo u EU."

Da li u ovom trenutku možemo govoriti o tome koliko poglavlja naša zemlja treba otvoriti i zatvoriti?

"Sjeverna Makedonija i Albanija su odluke o otvaranju pregovora o članstvu u EU dobile u martu 2020. godine. Evropska komisija je pripremila njihove pregovaračke okvire u julu 2020. godine. Zemljama članicama je onda trebalo tačno dvije godine da iste i potvrde, te da pregovori i formalno krenu. Do danas je proces tzv. skrininga završen, ali četiri godine nakon odluke o otvaranju pregovora nijedno poglavlje, tj. grupa poglavlja (tzv. klasteri) nisu otvoreni.

Da bi postala članicom, BiH će morati otvoriti i zatvoriti pregovore o šest klastera, odnosno 33 poglavlja, a koji će se baviti područjima od vanjske politike i vladavine prava do zaštite okoliša i kvalitetne statistike." 

Hrvatska, a naročito njen premijer Andrej Plenković ovih dana je isticao ulogu Hrvatske u dobijanju "zelenog svjetla", kao i da će nam Hrvatska pomoći u nastavku predpristupnih pregovora. Zanima me na koji način nam sada Hrvatska može pomoći u smislu legislative koju moramo donijeti ili uskladiti?

"Hrvatska prije svega može pomoći tako što neće upasti u zamku u koje su upadale i još uvijek upadaju neke EU susjede drugih kandidatkinja, naprimjer Bugarska ili Grčka. Odnosno, da svoj glas u EU institucijama iz vlastitih interesa iskoristi da blokira donošenje pozitivnih odluka o BiH.

Takav pristup sa sobom nosi dosta negativnih posljedica za sve. Istine radi, od 2013. godine Hrvatska je imala desetine prilika da to uradi u odnosu na svoje zapadnobalkanske susjede, ali to nikada nije uradila.

Kada je u pitanju podrška BiH u usvajanju EU standarda i zakonodavstva, tu ima jako, jako puno posla. Prema ocjeni Evropske komisije iz novembra 2023. godine, u 33 poglavlja, BiH je najnepripremljenija kandidatkinja za članstvo u EU. U tom smislu svaka konkretna podrška, od prijevoda EU zakonodavstva i standarda do razmjene iskustva će biti od pomoći. Naime, veliki dio EU pravila ostavlja prostor zemljama da odluče o načinu i okviru kako će ga provesti. Tu iskustvo Hrvatske može biti od ogromne pomoći." 

Da li će EU kod naredno proširenja gledati da u EU istovremeno "ubaci" BiH, Ukrajinu, Moldaviju ili ćemo mi prije ili kasnije, s Crnom Gorom i Srbijom ili Sjevernom Makedonijom i Albanijom postati punopravni član EU. Kako će to izgledati?

 "Put BiH u EU je do sada bio povezan sa onim Ukrajine i Moldavije. Međutim, u ovom trenutku EU i njene zemlje članica kažu da prije narednog proširenja, sama EU mora proći kroz unutrašnje reforme. Tu se prije svega misli na pojednostavljenje donošenja odluka, ali i odluku o budućem modelu financiranja i korištenja EU fondova. Da li će i kada doći do dogovora i provođenju ovih reformi ostaje da se vidi. Možda nakon izbora za Evropski parlament stvari postanu malo jasnije. Dakle, još uvijek se ne razgovara o konkretnom datumu ili grupi kandidatkinja koje bi mogle postati punopravne članice EU", rekao nam je Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI).