Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt objavio je u srijedu zakonsku reformu kojom se namjeravaju otežati izborne krađe i osigurati transparentnost, naprimjer na predstojećim lokalnim izborima na jesen. Schmidt je već ranije u decembru pozvao vladajuću koaliciju da ovaj "paket integriteta" dostavi parlamentu na demokratski način. No, neke vladajuće stranke, posebno hrvatski nacionalistički HDZ, radile su protiv toga, piše austrijski Standard.

Na račun Schmidtove odluke sada su stigle kritike iz EU, koja je već dugo konkurencija Uredu visokog predstavnika. U saopćenju Delegacije EU-a u BiH napominje se da visoki predstavnik treba koristiti svoje ovlasti samo kao posljednje sredstvo "protiv nepopravljivih nezakonitih radnji".

"EU naglašava da je sveobuhvatna međunarodna supervizija nespojiva s europskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom razdoblju", stoji u saopćenju. Ovo treba čitati kao zahtjev Schmidtu da ne koristi svoje moći tako često, piše Standard. 

Neki promatrači, poput stručnjaka Bode Webera iz Vijeće za demokratizaciju politike (DPC), smatraju da EU želi i dalje ostati slijepa na stvarne zahtjeve HDZ-a, a to je etno-teritorijalna podjela države. Zapravo, HDZ je Schmidtovom odlukom sada izgubio prednost jer je htio podržati "paket integriteta" samo ako se provedu i njegovi vlastiti zakonski prijedlozi. Prema medijskim napisima, za te HDZ-ove želje već je postignut "dogovor" s drugim vladajućim strankama.

S druge strane, međutim, postoje i brojni zagovornici Schmidtove pravne reforme - prije svega one političke snage u zemlji koje bi željele da izborne prevare i manipulacije u budućnosti više ne budu tako česte, kao i SAD i države EU - Njemačka i Nizozemska. Ove dvije države bile su rezervirane u davanju podrške početku pregovora za pristupanje BiH EU, što je prije svega zagovarala Delegacija EU u BiH. Berlin i Haag istaknuli su da je bilo malo stvarnog napretka u reformi, ali su na kraju podržali otvaranje pregovora. 

HDZ RADI NA ŠTETU BiH

Ono što je posebno zanimljivo je preokret HDZ-a koji je prije samo nekoliko mjeseci slavio Schmidta. Lider HDZ-a Dragan Čović nedavno je omalovažavajuće komentirao visokog predstavnika, iako je Schmidt 2022. na zahtjev HDZ-a proveo vrlo kontroverznu izbornu reformu. HDZ je posljednjih godina stekao veliki utjecaj u mnogim evropskim i međunarodnim organizacijama, posebno preko sestrinske stranke u susjednoj Hrvatskoj, te uspješno lobirao za svoje interese.

No, to je bilo i nastavlja biti na štetu nacionalnih interesa Bosne i Hercegovine. HDZ se žestoko protivi nediskriminirajućoj državi za sve građane, što je temeljni preduslov za ulazak u EU, jer u takvoj građanskoj državnoj strukturi više ne bi imao toliku moć veta. Osjetio je to nedavno i Bosanac Slaven Kovačević, koji odbacuje etničke atribucije i bori se za "evropskiju i pravedniju državu".

Evropski sud za ljudska prava (ECHR) je u revolucionarnoj presudi prošlog ljeta presudio da je Kovačević opravdano tvrdio da je u BiH diskriminiran zbog postojećeg izbornog zakona. No, umjesto da provede presudu Kovačević i još pet drugih presuda Evropskog suda za ljudska prava o postojećoj diskriminaciji i "europeizira" Ustav, HDZ-ova političarka, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, poduzela je akciju protiv presude Kovačević, pa čak i uspjela. Naime, Evropski sud za ljudska prava sada preispituje presudu u Velikom vijeću.

OPSTRUKCIJA PRESUDE "KOVAČEVIĆ"

Austrijski Standard je glavnoj sekretarki Vijeća Europe (koje je formiralo Evropski sud za ljudska prava) Mariji Pejčinović Burić, također bivšoj HDZ-ovoj političarki, poslao brojna pitanja o slučaju Kovačević. No, Pejčinović Burić na većinu pitanja Standarda nije odgovorila.

Tek je u odgovoru na pitanje njemačkog političara Zelenih Maxa Lucksa, koji sjedi u njemačkom Bundestagu i Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, Pejčinović Burić napisala: "Kao glavna sekretarka nemam nikakvu ulogu u praćenju izvršenje presuda. Također ne postoji veza između Direktorata za politička pitanja Vijeća Europe i djelujućeg Odbora ministara koji nadzire provedbu presuda. Šef Direktorata za politička pitanja Vijeća Europe također je Hrvat - Miroslav Papa".

Lucks o Burićevim postupcima kaže: "Izuzetno je zabrinjavajuće da glavni sekretar ove važne institucije, koja se zalaže za veću transparentnost na razini vlasti i slobodu medija u svojim državama članicama, isprva ne odgovara na novinarske upite, zatim odgovara neadekvatno i na kraju samo kroz predanost jednog člana je odgovorila sporo bez bavljenja svim aspektima. To je u suprotnosti sa standardima koje je Vijeće Europe postavilo za sebe."

MIŠLJENJE STUČNJAKA ZA USTAVNO PRAVA JOSEPHA MARKA

Presuda u slučaju Kovačević izaziva veliko zanimanje pravnih stručnjaka. Jer, da se provede, Ustav BiH bi morao pretrpjeti dalekosežne promjene. Važeći ustav temelji se na Daytonskom mirovnom ugovoru iz 1995. godine, koji je izašao u susret etničkim nacionalistima koji su u prethodnim ratnim godinama željeli podijeliti i uništiti državu Bosnu i Hercegovinu. Zato važeći ustav prvenstveno pogoduje tim nacionalistima koji žele i dalje potkopavati, a ponekad i uništavati državu.

Stručnjak za ustavno pravo iz Graza Joseph Marko (bivši sudija Ustavnog suda BiH, op. SB) u članku za "verfassungsblog.de" piše kako se nada da će Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević "donijeti revolucionarnu presudu koja poziva na ustavne reforme potrebne za evropske integracije".

U slučaju Kovačević radi se o tome da kao birač nije mogao glasati za kandidate za koje je želio glasati zbog etnoteritorijalne podjele zemlje. U Bosni i Hercegovini, u određenim dijelovima zemlje, samo određenim osobama koje pripadaju trima etničkim grupama dopušteno je pasivno biračko pravo.

IZDVOJENO MIŠLJENJE JE VEĆ POBIJENO

Marko smatra da su argumenti sudije koji je glasao protiv većinske odluke (na čemu se temelji zahtjev za preispitivanje presude Kovačević, op. SB) pobijeni već postojećim presudama. Poziva se, naprimjer, na presudu Mathieu-Mohin i Clerfayt protiv Belgije iz 1987. godine i presudu u slučaju Aziz protiv Kipra iz 2004. godine

Markov zaključak glasi: Evropski sud za ljudska prava uspostavio je iste kriterije pri sudskom preispitivanju prava glasa u belgijskom i kiparskom slučaju kao i u bosanskom.

To je potvrđeno i u slučaju Riza protiv Bugarske iz 2016. godine te u slučaju Bakirdzi i E.C. protiv Mađarske iz 2023. godine. To znači da je praksa Evropskog suda za ljudska prava već uspostavljena izvan granica Bosne i Hercegovine, prema kojoj bi svaki građanin trebao imati nediskriminirajući utjecaj na sastav zakonodavstva.

Marko ukazuje i na temeljne probleme s ustavom u BiH, koji daje prednost nacionalistima. "Kao što pokazuju akademske studije o izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, nema šanse da multietničke stranke postanu jače od nacionalističkih stranaka kako bi razbile monoetnički kartel moći."

Ono što je zanimljivo u ovom kontekstu jest da se niti EU niti Visoki predstavnik niti pojedine države EU ne obavezuju na učinkovitu i vjerodostojnu provedbu svih šest presuda Evropskog suda za ljudska prava, iako je to nužno za europeizaciju države i enormno bi ojačalo povjerenje građana u demokratiju i vladavinu prava, zaključuje austrijski Standard. 

(Priredio: Samir BEGOVIĆ)