Itikaf, kao posebna kategorija ibadeta, je vezan za posljednju trećinu mjeseca ramazana, i podrazumijeva boravak u džamiji u kojoj se obavlja pet dnevnih namaza u džematu, s namjerom posvećivanja ibadetu.

Započinje od dvadesetog dana mjeseca ramazana, kada jedna ili više osoba borave u džamiji, sve do iftara posljednjeg dana ramazana.

O ibadetu itikafa i njegovim vrijednostima za Agenciju MINA govorio je Resul-ef. Alić, imam Centralne džamije na Ilidži.

– Mjesec ramazan bezbroj blagodati sa sobom nosi. Kroz različite ibadete u toku mjeseca ramazana nastojimo se približiti Uzvišenom i jačati svoje povjerenje u Njega. Jedan od puteva do Njegove blizine i zadovoljstva jeste i itikaf – kazao je on.

Objasnio je da riječ itikaf ima “značanje boravka, zadržavanja i ustrajnosti u nečemu, dok u šerijatskoj terminologiji itikaf znači boravak u džamiji uz posebna pravila ponašanja, s namjerom činjenja ibadeta Uzvišenom”.

– Gospodar je u itikafu u pećini Hira, Resulullaha, s.a.v.s., pripremao za Objavu, pripremao ga je da svijet oko sebe mijenja. Nakon Hidžre, u posljednjoj trećini mjeseca ramazana itikaf je bio stalna praksa Muhammeda, s.a.v.s. Abdullah ibn Omer, r.a., kazuje: ‘Resulullah, s.a.v.s., boravio je u itikafu zadnjih deset dana ramazana.’ Razlog obavljanja itikafa u posljednjoj trećini mjeseca ramazana je zbog toga što se u toj posljednjoj trećini nalazi i noć koja je bolja od hiljadu mjeseci, noć Lejletul-kadr – dodao je Alić.

Cilj itikafa je oživljavanje vlastitog srca i očišćenje duše od prizemnih svojstava snagom ibadeta, kako bi se postigla prisnost i blizina spram Boga, naglasio je efendija Alić.

– Šta je to itikaf? Itikaf je fizičko odvajanje od svega što narušava vezu sa Allahom, dž.š. Cilj itikafa jeste povlačenje od stvorenja i potpuno okretanje Uzvišenom, te oživljavanje vlastitog srca i čiščenje duše od grijeha s ciljem da se postigne blizina i prisnost spram Milostivog. To je izolacija od dunjalučkog života s ciljem postizanja ahiretske nagrade. Danas dok tragamo za smirajem, itikaf je prilika u kojoj se smiraj nalazi.

Allahov Poslanik, a.s., bi u posljednjoj trećini ramazana, oživljavao noć, budio bi svoje ukućane, trudio bi se kako bi pronašao noć Lejletul-Kadr, kako bi se intenzivnije posvetio zikru, a zikr ljudska srca smiruje – istaknuo je u razgovoru efendija.

Itikafom čovjek sebe odgaja da iskren u djelima svojim bude, jer u itikafu niko te ne vidi osim tvog Gospodara, dodao je on.

– Itikafom se čovjek navikava da posti svojim govorom, posti od zlih misli, posti cijelim bićem, a onaj ko zaposti cijelim svojim bićem osjetiti će drugu radost koju postač ima, o kojoj kazuje Resulullah, s.a.v.s., a to je susret sa Gospodarom. Itikafom čovjek se navikava na razmišljanje, a ‘jedan sahat razmišljanja bolji je od godinu dana dobrovoljnog namaza’, kazuje Hasan el-Basri – naveo je on. 

Kako ističe, “ako nismo iz opravdanih razloga u prilici osamiti se zadnjih deset dana ramazana u džamiji, jesmo u prilici buditi svoje ukućane na noćni namaza u posljednjim danima ramazana, jesmo u prilici intenzivnije se družiti s Kur’anom zbog kojeg je i ramazan i noć Lejletul-kadr imaju veliku vrijednost, a sve što Kur’an dotakne, on to vrijednim učini”.

– U prilici smo dnevno pronaći sahatak vremena, povući se u itikaf razmišljati o sebi i djela svoja preispitati jer Uzvišeni se zaklinje dušom koja sebe prepituje. Nismo u prilici povući se u itikaf, a jesmo u prilici od pomoći bratu svom jer to je bolje nego da deset godina u itikafu provedmo. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Čovjeku koji krene da ispuni potrebu svoga brata muslimana, to mu je bolje nego da je deset godina proveo u itikafu.’ Danas, kada smo okupirani samo materijalnim, povucimo  se svakodnevno u svoj itikaf, ne narušavajmo svoju vezu s Gospodarom jer gdje kod da pokušamo pobjeći nemamo kud nego Njemu, Uzvišenom. U nastavku prethodnog hadisa stoji: ‘A onaj ko bude u itikafu jedan dan, želeći time Allahovo, dž.š., zadovoljstvo, Allah, dž.š., će postaviti između njega i Vatre tri doline, a svaka dolina je veća nego razdaljina između istoka i zapada’ – poručio je Resul-ef. Alić.

U Bosni i Hercegovini se njeguje itikaf, te postoje običaji vezani za itikaf, poput svečanosti povodom ulaska mutekifa, ali i hizmeta mutekifima. 

Tako se u džematu Centralne džamije Ilidža itikaf organizuje već 26 godina, a u itikafu boravi mujezin, kazao je na kraju razgovora Resul-ef. Alić.

(MINA)