Pomjeranje sata unaprijed u proljeće, čime se uvodi ljetnje računanje vremena, može imati kratkotrajni negativni uticaj na ljudski organizam. Gubitak jednog sata sna kod puno ljudi može izazvati osećaj umora i može poremetiti unutrašnji biološki sat ili cirkadijalni ritam. Ovo pomjeranje može povećati rizik od srčanih udara, moždanih udara i drugih zdravstvenih problema u kratkom roku nakon promjene. Takođe, može dovesti do problema sa koncentracijom, produktivnošću i generalnim raspoloženjem.

Dugoročni efekti ovih promjena na ljudski organizam još uvijek su predmet istraživanja. Postoje argumenti i za i protiv praktikovanja pomjeranja sata, a neke zemlje i regioni su odlučili da prestanu sa ovom praksom zbog spomenutih efekata na zdravlje.

Neki ljudi se brzo prilagođavaju promjenama, dok drugima može trebati više vremena da se njihov biološki sat prilagodi novom rasporedu.

Ali, da li je to samo bezazlena promjena ili nešto što može ozbiljno da utiće na naš život?

Naučnici su na ovu temu radili ozbiljna istraživanja i otkrili sljedeće rezultate:

1. Uticaj na fizičko zdravlje

Studija Univerziteta u Finskoj pokazuje da pomjeranje sata može imati ozbiljne posljedice na naše fizičko zdravlje. Navodeći povećanu učestalost slučajeva umora, problema sa spavanjem, koncentracijom, srčanim problemima pa čak i povećan rizik od moždanog udara.

2. Uticaj na mentalno zdravlje

S druge strane, istraživanje Univerziteta u Lundu pokazuje da promjena raspoloženja, koju obično povezujemo sa pomjeranjem sata, zapravo ima dublje korijene.

Naučnici ističu da poremećaji spavanja izazvani pomjeranjem vremena, mogu imati značajan uticaj na naše mentalno zdravlje. Sličan zaključak je donosi i Univerzitet u Alabami, navodeći da sat naprijed izaziva promjenu načina na koji naš mozak procesuira informacije, što dovodi do povećanja broja slučajeva depresije.

Gubitak sna, čak i ako je samo za jedan sat, može dovesti do povećanja osećaja anksioznosti i depresije, kao i do smanjenja emocionalne stabilnosti. Istraživanje objavljeno u "American Economic Journal: Applied Economics" povezuje pomeranje sata unapred sa porastom broja slučajeva samoubistva i depresivnih stanja.

3. Nisu sve posljedice negativne

Istraživanje norveškog Univerziteta u Trondheimu pokazuje da kada se sat pomjera unazad, mnogi ljudi kažu da se osjećaju srećnijim i opuštenijim.

4. Savjeti za lakše prilagođavanje

Stručnjaci savjetuju da ljudi, kako bi se efikasno prilagodili ovim promjenama, trebaju postupno da promijene vrijeme odlaska na spavanje i ustajanja. Takođe je korisno izbjegavati hranu i piće s kofeinom, kao i elektronske uređaje prije odlaska na počinak.

Iako ne možemo da kontrolišemo vrijeme, možemo naučiti kako se bolje nositi sa promjenama koje ono donosi. Ne zaboravite, vrijeme je neumoljivo, ali i naše tijelo je jače i otpornije nego što mislite.