U proteklom periodu svjedočili smo nizu euforičnih, ali i neutemeljenih izjava političara na vlasti da BiH čeka milijarda eura od EU nakon otvaranja pregovora. Tačno je da je Evropska komisija (EK) donijela Plan rasta za Zapadni Balkan u visini od 6 milijardi eura, u cilju povećanja ekonomske harmonizacije s EU i ubrzavanja EU reformi. Prijedlog EK je da se dvije milijarde eura dodijeli u formi grantova, a preostale četiri u formi povoljnih kredita.

Ono s čime šira javnost nije dovoljno upoznata je da ovaj prijedlog EK još uvijek nije službeno prihvaćen u institucijama EU, odnosno nije usaglašen finalni tekst odluke između Evropskog vijeća i EK. Tek po usaglašavanju istog, koje se očekuje 4. aprila, predložena odluka se treba usvojiti i na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, na sesiji zakazanoj 21.-24. aprila 2024. godine.

Kako ističu iz Centra za sigurnosne studije BiH, i ova odluka na parlamentu će morati biti podložna kompromisu jer postojećim prijedlogom Evropsko vijeće traži da ono ima glavnu riječ o pitanjima prihvatanja reformskog programa, dok Evropski parlament insistira na istoj ulozi.

- Najveća prepreka s kojom će se BiH suočiti i za koju do sada nije uspjela naći rješenje odnosi se na I stub, približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU. U okviru njega, između ostalog, treba obezbijediti slobodno kretanje roba, usluga i radnika te olakšavanje drumskog transporta. U prevodu to znači omogućiti neometano kretanje građanima s Kosova na teritoriji BiH, kao i njihovim poslovnim kompanijama. Svjedoci smo da BiH, uprkos tome što je parafirala ugovor iz Berlinskog procesa, u parlamentu nije usvojila ugovor o slobodnom kretanju građana Kosova i prelasku granice s BiH samo s ličnom kartom, jer to nisu dozvolili predstavnici srpskog naroda u Vijeću ministara BiH – navode iz Centra za sigurnosne studije.

Za razliku od BiH, sve ostale zemlje Zapadnog Balkana su usvojile predmetne sporazume. Među njima je i Srbija, ali ovakva inicijativa nije prihvaćena od predstavnika iz Republike Srpske, pa će biti zanimljivo vidjeti naredne korake predstavnika državne vlasti u odnosu na ispunjavanje uslova iz Plana rasta EU koji predviđa i direktne podrške budžetima zemalja Zapadnog Balkana koje ispune uslove.

Jedan od tri sporazuma o mobilnosti na Zapadnom Balkanu, koji su potpisani u novembru 2022. godine u okviru Berlinskog procesa, odnosi se na slobodu kretanja s osobnim iskaznicama na Zapadnom Balkanu, a ostala dva na priznavanje univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.

Prema važećim propisima, međunarodne sporazume moraju odobriti Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH, nakon čega ih ratificira Parlament BiH.

No, političari iz RS-a odbijaju ratifikaciju, iako je bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, koji je kadar Dodikove stranke, bio potpisnik tog dokumenta u Berlinu pretprošle godine.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je veto pokrenula nakon što je u junu preglasana na sjednici Predsjedništva BiH, kada se izjasnila protiv zaključka o usvajanju sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama, o priznavanju univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.

Sporazume o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija potpisale su u novembru 2022. godine, uz BiH, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Bitno je napomenuti da je regulativom Plana rasta EU predviđeno da će partneri iz Zapadnog Balkana imati jednu do dvije godine da ispune sve uslove, inače će se iznosi preraspoređivati ostalima u narednim godinama.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto je nakon odluke iz Brisela o početku otvaranja pregovora sa EU u više navrata izjavio kako to znači i pristup milionskim fondovima koji će, prema njegovim riječima, znatno utjecati na život građana BiH.

- Otvoriće se brojni fondovi, što će uticati i na poboljšanje standarda građana, imaćemo bolju saradnju s Briselom, dobijaćemo tehničku, političku i materijalnu podršku prilikom ispunjavanja uslova za priključenje, ali ključna je integrisana državna politika. Vjerujem da će postojati, jer u BiH postoji konsenzus po pitanju zajedničke budućnosti svih naših građana u EU. Ne vidim niti jedan razlog da političari ne udovolje tom zahtjevu naših ljudi da kod kuće žive kao u Evropi, da ne moraju odlaziti – rekao je Forto u razgovoru za crnogorski Monitor.

Slično naglašava i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, koji smatra da evropske integracije mogu riješiti većinu problema u zemlji, poput velikog opterećenja penzionih fondova zbog odlaska mladih, ali i “pomoći kreirati ambijent koji će zadržati bh. građane u zemlji, a možda neke i potaknuti da se vrate”.

Ipak, jasno je da na tom putu Bosnu i Hercegovinu čekaju još brojne prepreke, a rješavanje pitanja blokade bezviznog režima između BiH i Kosova bit će jedan od prvih ispita za državnu vlast koju upravo potresa nova ozbiljna kriza nakon odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona BiH.

(M. Radević)